free hit counters

Geometrija anđela

GEOMETRIJA ANĐELA

Ovo poglavlje će zasigurno zvučati začuđujuće, rekli bismo religiozno, ali se zapravo radi o propustima koje je geometrija pretrpjela od davnina do današnjih dana iz ovih ili onih razloga. A davno je već uočeno da je gibanje čestica kroz nama zadani prostor zaobljeno a ne pravocrtno kao što je naše ljudsko poimanje (vidljivo ili nevidljivo) iako smatramo da je pravocrtno gibanje najbrže, odnosno da na taj način najbrže stižemo iz točke A u točku B. Nije to tako. Već je najkraće.

Ustanovljeno je da je uopće i prostor zaobljen (nije kockast). Sve to navodi na pomisao o jednoj drugoj dimenziji koja se razlikuje od pravocrtne a tu tezu mogu potkrijepiti i nizovi zapisa stigli do nas putem prepiski zapisa i usmenih predaja. Tu izuzetnu pripomoć pružaju i podaci već iz Mojsijeva petoknjižja (pentateuh) gdje uz osnovne moralne smjernice postoje i nizovi podataka o raznim prirodnim stvarima za prirodni sklad ili sklad prirode koje bi nam itekako koristile kada bi se detaljno proučile. Zato sam odlučio sistematizirati dosadašnje mi znanje iz ovog geometrijskog područja u posebnoj knjizi i to korak po korak odnosno detaljno istražiti zaobljeno gibanje pravca i njegove osnove i produkte (što predstavlja jedno ogromno, posebno područje), pa ga zatim usporediti sa pravocrtnim područjem (također ogromno ali bliže našem ljudskom poimanju) u toj sljedećoj knjizi iduće godine. A ovu bi godinu (knjigu) upravo ovim poglavljem i zaokružio, bez obzira što sam neke teme ostavio otvorenim sa ovim poglavljem koje je samo promil prikaza ali istovremeno i najava jedne druge dimenzije koje sam i naslovio „geometrija anđela“, premda nam je malo toga znano o tome.

Dakle, zaobljeno gibanje pravaca, a to geometrijski znači samo sa šestarom! Još bih samo ponovio osnovu svete geometrije:
Osnovna kružnica (prva prije podjele svojim radijusom) ogledalo je svih radijusa unutar sebe i izvan, odnosno njen kružni luk.

* * *

Osnova svete geometrije: osnovna kružnica podijeljena svojim radijusom podijeljena kružnicama istog radijusa. Produkt – 6 dijelova.

* * *

Diobene se kružnice rijeku. Radijus tih sjecišta dijeli osnovnu kružnicu na 2 x 3 dijela. Produkt je zaobljeni šesterokutni zvjezdasti poligon (iscrtan samo polukružnicama).

* * *

Tako su nastala nova sjecišta (vanjska i unitarnja). Pogledajmo vanjsko (novi radijus iz vršnog pola osnovne kružnice.)

* * *

Taj radijus dijeli kružnicu na četiri dijela a istovremeno „ rađa“ nova sjecišta.

* * *

Iz svih šest polova osnovne kružnice. Dioba kružnice na 12 dijelova uz nizove novih sjecišta.

* * *

A onda iz 6 novih polova na luku osnovne kružnice. Sada ćemo uzeti produkt, to jest druga vanjska sjecišta jer prva vanjska dijele luk osnovne kružnice na 24 dijela (može se provjeriti).

* * *

Drugi vanjski radijus dijeli osnovnu kružnicu na devet dijelova (počev iz vršnog pola, a zauzeta su tom diobom tri od dvanaest.

* * *

Iz nasuprotnog pola – osnovna kružnica na 18 dijelova uz nizove novih i novih sjecišta. (Ovdje tek najavljujemo koliko je opsežno područje anđeoske zaobljene geometrije, i što se sve može iščitati iz nje).

* * *

Vratimo se sada malo unazad. Rekli smo da prvi vanjski radijus sjecišta diobenih kružnica tvori šesterokutni zaobljeni zvjezdasti poligon, a izvana su polukružnicama nastala nova sjecišta, novi radijusi – radijusi izvana.

* * *

Dijeli osnovnu kružnicu na sedam dijelova iz jednog joj pola (vršnog). Sada se ograničavamo samo na prikaz na luku osnovne kružnice i unutar nje da se ni izgubimo u novim i novim produktima – sjecištima.

* * *

Ako se opet vratimo korak unazad – unutarnja sjecišta zvjezdastog zaobljenog poligona 

* * *

- njen radijus dijeli osnovnu kružnicu (njen luk) na 34 dijela (2 x 17, ili 5 i 2/3).

* * *

Ako pak tim radijusom podijelimo njegovu (unutarnju osnovne kružnice) na šest dijelova, sjecišta njegovih diobenih kružnica imaju svoj radijus…

* * *

… koji dijeli osnovnu kružnicu počev iz vršnog pola (osnovne kružnice) na 21 dio ili 3 x 7.

* * *

I još jedan primjer: sinteza sva tri radijusa – vanjska – novi radijus zajednički produkt…

* * *

… dijeli luk osnovne kružnice na 36 dijelova (koliko smo tek tu podataka izostavili ne crtajući punim diobenim kružnicama).

* * * *

Ovih nekoliko primjera daju naslutiti o čemu se radi i kakav obiman posao čeka sistematiziranje svih radijusa, svih sjecišta izvan i unutar osnovne kružnice. Osim toga moći ćemo govoriti i o napretku razvoja percepcije, jer je druga osnova svete geometrije važna.

  • u svetoj geometriji se sjecišta a ni križišta (pravocrtna) ne obilježavaju slovima ni znakovima (što je logično, jer bi oni samo poremetili sklad kao „višak podataka“) a uvjeren sam da ovaj način budi percepcijske stanice u mozgu.
  • Drugo, u „anđeoskoj“ zaobljeno-linijskoj geometriji ne koristi se ravnalo – samo šestar.

Možemo i reći da je takav način, ili „anđeoska faza“, prva dimenzija koja daje svoje rezultate – drugačije nego pravocrtna te možemo naslutiti da tek iz prve nastaje druga – pravocrtna – sa svojim rezultatima, a njihova sinteza daje treću – trodimenzionalnu i kompletiranje podataka.

Iz ovog naslućujemo da je sve moguće u svetoj geometriji samo sa šestarom i ravnalom bez mjera (mjere se primjenjuju samo ciljano – primjerice u izgradnji nečega).

Dakle, trebamo sav taj opus sistematizirati da bismo shvatili evoluciju svega a samim tim došli u posjed egzaktnog znanja koje nam dosada nije bilo dostupno. Svakako smo već na tehnološkoj razini na kojoj bi sav ovaj posao bio olakšan kompjutorskom simulacijom ali je upravo ta simulacijska tehnologija još uvijek teško dostupna pojedincima poput mene (razlozima financijskim). Osim toga uočljivo je da baš kao u matematici broja do rješenja se može doći različitim putovima (primjerice – jedan sedmerokut , osim opisnog ima i niz zvjezdastih poligona i uz niz svako svojih produkata), no na osnovnoj kružnici rezultat je isti . sedmerokut.

Sve ovo bi trebalo izići na vidjelo u sljedećoj knjizi (ili nizovima poglavlja u novim medijima – internetu) iduće godine. A ovim sam neznatnim primjerima tek htio pokazati o čemu se radi i što smo sve izostavili pristupajući geometriji skraćeno i samo (većinom) pravocrtno, odbacujući tako nizove i nizove podataka udaljavajući se od prirodnih principa, stvarajući nedorečeni svijet na mnogim područjima našeg ljudskog djelovanja – nekakav svijet na preskok – pa se nadam da će ovo navesti barem nekog na razmišljanje i djelovanje.

– kraj prve godine (knjige) – 12.10.2011.

Autor: Tomo Periša

Leave a Reply

Powered by WordPress | Designed by: suv | Thanks to trucks, infiniti suv and toyota suv