free hit counters

Šesterokutni zvjezdasti poligon (analiza I. dio)

I7. POGLAVLJE

ŠESTEROKUTNI ZVJEZDASTI POLIGON
(ANALIZA I. DIO)

Iskreno rečeno, ne bih ni znao koliko, a pored svega tehnološkog napretka, pomagala, računala, koliko su teški i sve zahtjevniji školski programi koji bi upravo trebali biti sve lakši i jednostavniji, svrhovitiji. Da se meni i mojoj supruzi u kasnim godinama pored odrasle kćeri nisu 2000 godine «zaletjela» dva djeteta, blizanci, danas 13-godišnjaci, adolescenti kako se to danas voli akademski izrazit, tako da mogu pratiti osnovnoškolska zbivanja, a ne mogu suspregnuti niti nagon da im ovim geometrijskim putem na neki način pomognem i nije to sve (a možda je to samo tako u ovoj mojoj zemlji Hrvatskoj) jer kako se mijenja demokratska vlada tako svaki novi ministar znanosti uvodi neki novi dodatni predmet. Dakle, u ovom našem vijeku (tek je počeo) moglo bi biti barem još kao broj stupnjeva pravoga kuta. Ne bih ja to ni primijetio da nedavno nije uveden (pored biologije koja sadrži odvajkada i nauku o čovjeku) jedan novi predmet što je izazvalo burm između države i vjera, a to je zdravstveni ili seksualni odgoj. Što je tu čudno? Ništa strašno. Ali? Vratila se jedan dan ova moja dva adolescenta iz škole. Naporan dan- matematika, fizika, kemija, geografija, engleski, povijest i taj «novi» zdravstveno- seksualni odgoj. Pitam ih (kao i svaki otac koji se brine) što su učili iz tog zdravstvenog odgoja. Kažu o spolnosti, spolnim organima (još sam se našao i ja da ih «masiram»). Dobro kažem i pitam ih što je iz tog predmeta sljedeće na redu, a oni će (rastreseno) u isti glas: «Manufaktura tata, manufaktura». Možda je i to jedan od razloga da sam se vratio na početak, a to znači detaljno što je više moguće izanalizirati tu «šesticu» ili šesterokutni poligon i njegov zvjezdasti (pravocrtno) jer je osnova diobe i kruga i kružnoga luka, a prisutan od «pamtivijekova», a možda tom analizom pomoći ovoj djeci, kažu, naše budućnosti i ovog našeg planeta i na neki način uz naknadnu pripomoć tehnologije skinuti «križ» zaostale «enciklopedijske» znanost sa njih.

* * *1701

Kako da počnemo? Sa radiusom kružnice podijeljenom kružnicama istog radiusa. Šesterokutna podjela kružnog luka, svaki drugi pol (dioba) dva jednakostranična trokuta, šesterokutni zvjezdasti poligon. Dakle, analizirati ćemo prvo njega, a onda…

* * *1702

… zajedno, šesterokut sa svojim dijametrima i zvjezdastim mu šesterokutom, odnosi dijelova kao radiusa kružničkih veličina i njihovi međusobni odnosi (šesterokutni zvjezdasti poligon kao artefakt nalazi se u drevnostima većinom u Mezopotamiji).

* * *1703

Jedna trećina stranice zvjezdastog poligona (jednakostraničnog trokuta).

* * *1704

Dijeli opisnu kružnicu (svoga jednakostraničnog trokuta) na 32 dijela (4 x 8).

* * *1705

Obrnuto, opisna kružnica (njen radius) dijeli opisnu kružnicu jedne trećine stranice jednakostraničnog trokuta.

* * *1706

Na tri dijela (iz svih polova na 6).

* * *1707

Dvije trećine jednakostraničnog zvjezdastog poligona (šesterokutnog).

* * *1708

Dijeli svoju opisanu kružnicu na 36 dijelova (4 x 9).

* * *1709

A jedna cijela stranica (tri trećine).

* * *1710

Dijeli opisnu kružnicu na 3 dijela (iz jednog pola, a iz suprotnog 6), tri trećine kao radius odgovora opisanoj kružnici sjecišta diobenih kružnica na 6- erokuta.

* * * *

NAKON OVOG DIJELA

Nažalost, ništa novo. Obeshrabrujuće je ili su naša ljudska očekivanja uvijek prevelika. Ali, negdje se tu ipak krije odgovor na naše nerazumijevanje jer čemu bi geometrijski lik šesterokutnog zvjezdastog poligona bio simbol u drevnim područjima Mezopotamije ako u sebi ne krije mnogo više nego što smo na ovih par stranica mogli uočiti. Neznatno. Sigurno da bi se mogli upustiti i u analizu tih raznih radiusa odnosno njihovim kružnica jedna u odnosu na drugu (mali smo dio pokušali), ali opet se moram ponavljati. Problem je u «primitivnoj» napravi, šestaru tako da veliki broj dioba, a one su prisutne, ne mogu donijeti egzaktne rezultate ili donose takav broj podjela koji ili kojem ne vidim smisao. Iskreno, to me rezignira pa «zato» vapim za programima današnje kompjuterske znanosti koji će moći zamijeniti šestar da bi dobili egzaktne rezultate. Svi mi «ljudi šestara» smo «dinosaurusi» zaostali u vremenu iako u drugom prostoru i ništa nismo bolji od onih sa mjerenim užetom i mjerenom trskom, samo sumnja postoji da ih je netko poučio ili su tog nekog «kopirali», a taj netko bio je ili ima sredstva i moć egzaktnosti. Sigurno da legende i govore o tom koji je «netko ili neki» (anđeli?), ali onda je pitanje: «Čemu sve ovo i ovako za nas ljude. Zar onda živimo u gadnim lažima? I kome je u interesu da to tako i bude vjekovima i vjekovima?». Znam da ne mogu odgovoriti kao što mnogi drugi do sad nisu, a to relignira, a onda nekome padne na um pa reče: «Poslije svakog odgovora je pitanje». Kažem vam ta «pametarenja» još više rezigniraju jer to je kao da žednom pričaš o vodi. Netko će se i upitati zar sam se posvađao sa svojim «duhom»? Može biti. Jer, kako protumačit jedan osnov, šesterokutni zvjezdasti poligon nego kao «bez veze», barem ovo do sad. Znam da se moram «sabrati», pogledati ovaj drugi dio. Iskreno rečeno, ne sa prevelikom nadom jer ipak sam očekivao puno više. Pa da vidimo.

* * *1711

Šesterokut i njegov zvjezdasti poligon sa svojim dijametrima. Zvjezdasti šesterokut dijeli dijametre na 4 dijela ako računami i središte.

* * *1712

Jedna četvrtina dijametra.

* * *1713

Dijeli opisanu kružnicu šesterokuta na 25 dijelova (samo iz vršnog pola šesterokuta, iz suprotnog 50 itd.).

* * *1714

Preskačemo središte ili dvije četvrtine jer je šesterokut nego tri četvrtine dijametra.

* * *1715

26- erokut (2 x 13)- primijetili smo polovičnu podjelu do suprotnog pola- 13 dioba.

* * *1716

A jedan dijametar ili četiri četvrtine je radius opisane kružnice tvorbenih kružnica šesterokuta.

* * *1717

Interesantno je da taj radius dijeli 26-erokutnu kružnicu na 13 dijelova. 13-erokut ionako je težak za konstruirati samo sa šestarom. Dobro je znati (koristimo samo jedan pol).

* * *1718

Dakle, to su kružnice stranica (trećine).

* * *1719

Uz dodatak četvrtina dijametra. Ali, nešto je krenulo u neželjenom smjeru. Dobro bi bilo analizirati međukružničke odnose, ali početni plan je bio analizirati šesterokutni zvjezdasti poligon jer je prisutan u drevnostima. Što onda nedostaje? Dakle, nalaz njegovom postanku.

* * *1720

Nije on sam. «Zaboravio sam» da je šesterokut nastrao tvorbenom korelacijom svojih diobenih kružnica, njih 6 sa svojim podjelama istim radiusom pa tako i zvjezdastim. Tako nastaje «sistem uzajamnog djelovanja».

* * *1721

Tek sada možemo analizirati uzajamno djelovanje kružnica njihovih sjecišta. Dakle, čistih zvjezdastih poligona šesterokuta.

* * * *

POGOVOR PRVOG DIJELA

To je ono što me i rezigniralo i opaska da sam se «posvađao» sa duhom koji me vodi. Na žalost, nisam od onih svetaca ili proroka koji su «razgovarali» sa duhom. Bilo bi lakše jer bi «izdiskutirali» što je bitno ili nebitno. Nisam ja jedini. Puno ih je prošlo put i zbog ovih ili onih razloga napustilo, morali ili više nisu htjeli. Nije ni čudo ako su vremena, odnosno mi «bijele vrane» u vremenima bili izloženi «kamenovanju» masa kojima ništa nije drugo na pameti osim «konzumerizam i užitak», a napredak civilizacije- to će netko drugi. A kad «zaškripi» onda je netko drugi kriv. Zaprepastio bi se i jedan Arhimed kada bi vidio kako smo «zaostali» preletjevši mehaniku prirode tako da danas stoji «svjedočanstvo» u udžbenicima osnova prirodnih znanosti za osnovne škole: «U mehanici ništa nova, muzejska vrijednost». Kako ćeš znati ako nisi ispitao ili si se «posvađao» sa duhom znanosti koja mora (bilo bi normalno) materijalno ispitati odnose (čitaj: mogućnosti) iz svih promatračkih stajališta (Einstein). Davno smo mogli imati mehaničkim putem energiju koju trošimo koliko smo htjeli samo da nismo preletjeli čak i Arhimedovu mehaniku, a da ne govorim o onim «skrivenim» znanjima o kojima njihovi nasljednici više nemaju pojma. Uostalom, čini se da ovaj svijet «sadašnjeg stanja» nije to ni zaslužio jer mu je draže odvojiti za igre i zabave nego uložiti u znanje. Ništa nismo naučili iz povijesti. Što možemo očekivati? Svaka čast trudu mnogih pa i moćnih znanstvenih institucija pa smo čak otišli u potragu i među zvijezde. Nitko, čini se, ne čita knjigu drevnih mudrosti (kažu kralja Solomona) gdje zapisano stoji: «Budali su oči daleko». No, ne mogu se požaliti koliko god mi je žao što je tako. Zar i onog koji me je poučio kako da se obratim «duhu» nisu procijenili sa 30 srebrenjaka? Što onda može očekivati učenik? Dakle, moram dalje htio ja to ili ne htio sve dok ne «ugledam» onog drugog sebe «licem u lice», a to se zna do kada.
Nastaviti će se…

HR-RIJEKA: 24.03.2013.
AUTOR: TOMO PERIŠA
WEB: SLIM
PRIJEVOD NA ENGLESKI: VESNA BILIĆ (vesnasu@live.com)
PRIJEPIS TEKSTA: SUZANA KNEŽEVIĆ (suzanaknezevic58@gmail.com)

Leave a Reply

Powered by WordPress | Designed by: suv | Thanks to trucks, infiniti suv and toyota suv