free hit counters

Šesterokut zvjezdasti (analiza – II. dio)

18. POGLAVLJE

ŠESTEROKUT ZVJEZDASTI
(ANALIZA – DRUGI DIO)

Koliko god će ova analiza kružnica sjecišta sedam šesterokutnih zvjezdastih poligona, donijeti svoje rezultate koji nisu za odbaciti iz geometrijskog gledišta, ipak slutim da samostalni šesterokutni zvjezdasti poligon nosi u sebi puno više, a to puno više zove se pravocrtna konstrukcija osnovnih cijelih brojeva (3,4,5,6,7,8,9,10, itd.), a to je i mnogo više, odnosno temelj svih tih konstrukcija je šesterokutni zvjezdasti poligon. Kako? Da već nisam «pronašao» ne bih niti spomenuo, ali tu se potvrđuje i riječ prije 2000 godina: «Tražite i naći ćete». Riječ raspetoga, a to bi univerzalno značilo da je svatko na svom putu ili ja na ovom geometrijskom. Biti će sigurno interesantno vidjeti «evoluciju» od 3 na dalje, ali sada sam se našao već u sedam zvjezdastom pravocrtnom kompleksu pa ću ga «odraditi» odnosno analizirati odnose radiusa kružnica njihovih sjecišta, popraćeno tu i tamo «produktima» jer ako je u tom odnosu tvorba bilo koje kutne veličine logično je da vrijedi na bilo kojoj udaljenosti od središta jer je središte naše «promatračko» mjesto, a to nije za zanemariti jer svaki rezultat je vrijedan i nikada ne znaš čemu i kada i u kojoj situaciji može poslužiti. Zašto? Jer vječno se pitamo čemu ovo ili ono. Zašto se pitamo? Tražimo konačan odgovor, svrhu si i smisao. Čega? Naše i opće egzistencije koja se zove život. Kako to da moramo stalno tražiti? Koliko god nam je rečeno o nekom drugom svijetu od onih koji su (u religijskom smislu, a tu i tamo i svjetovnom) nije nam sve rečeno. Ne radi se o problemu drugačijeg načina govora i izražavanja u drevnim vremenima nego o nečemu drugom. Djeca smo. Najmlađa poznata nam vrsta barem na zemlji. Nije nam lako akceptirati da smo «izvanprirodni element» i da trebamo učiti da bi postali dio prirode. Da li ćemo uspjeti? Kako nam danas i prošla vremena govore teško. Ipak ne može se zanemariti trud mnogih znanih i neznanih pojedinaca tokom vjekova. Nažalost, čini se uvijek je netko iz nekog razloga imao protiv i to povijesno gledano baš uvijek i dan danas. Koliko god je ljudsko biće samo odgovorno za ovo i ovakvo svoje stanje (nehumano) toliko tvrdim da je ipak netko drugi «zakuhao kašu». Tko i zašto? Saznato ćemo ipak jednom. No, sada nastavimo dalje ovim geometrijskim putem samo sa šestarom i ravnalom bez mjera.

* * *1801

Dakle, «podloga» kružnica podijeljena kružnicama istog radiusa i njihovi zvjezdasti šesterokutni poligoni. Svi su diobeni «vezani» osim središnjeg sedmog.

* * *1802

Sva pravocrtna sjecišta opišemo kružnicama- jedna unutarnja i četiri vanjske plus opisna samostalnog središnjeg šesterokutnog zvjezdastog. Pogledajmo odnose na njegovoj opisnoj. Prvi- krajnji vanjski, jedan- to znači dijametar.

* * *1803

Drugi (krećemo izvana, a pritom koristimo vršnu polnu okomicu). Dijeli osnovnu (opisnu središnjeg) na 3 dijela.

* * *1804

Treći izvana, dijeli luk osnovne na 18 dijelova.

* * *1805

Četvrti izvana (prvi do osnovne) dijeli osnovnu na 51 dio (ili 3 x 17- skraćeni prikaz).

* * *1806

I sada unutarnji radius dijeli osnovnu na 32 dijela (4 x 8- skraćeni prikaz).

* * *1807

A sada osnovna: svoju unutarnju na 3 dijela.

* * *1808

Prvu do sebe vanjsku na 7 dijelova (sve te podjele su vršni kutevi središta) (360º : 7=51, 4285715º ili 51 3/7 ili 360 sedmina).

* * *1809

A sada četvrti vanjski dijeli prvi vanjski na tri dijela (drugi i treći vanjski su nedefinirani zbog prevelikog broja dioba- velika mogućnost pogreške šestarom).

* * *1810

I tu preskačemo unutarnji iz istog razloga na drugom prstenu nego osnovna ga dijeli na 66 dijelova (skraćeno- 33 do suprotnog pola).

* * *1811

Puno toga preskačemo iz razumljivih razloga. Drugi vanjski na četvrtom- 8 dijelova.

* * *1812

I treći na četvrtom – sedam dijelova. Nije lako, ali ipak dobili smo nekoliko dobrih podataka. Da li možemo biti zadovoljni? Ne. Slabo bi bilo to objašnjenje za šesterokutni zvjezdasti poligon- simbol osnove.

* * * *

NAKON OVOGA

Da li je tvrdoglavost vrlina, a k tome još i ljutnja zbog niza upitnih rezultata ili ovo malo prikazanih logičkih (većina je bačena u peć kao nelogična i netočna) zaista ne znam, ali znajući uzrok više ne izaziva deprimiranost zbog tog. Naime, već odavno govorim o tome kako je neophodno zamijeniti ovo nam pomagalo šestar jer je on zamijenio mjerno uže jednom, tko zna kad u toku civilizacije jer postavlja se pitanje: «Kako to da su, kako se uči, kako nas tako i djecu, kako su to mogli drevni sa još primitivnijim sredstvom (mjernim užetom) sagraditi građevine od piramidalnih objekata pa na dalje». Nešto tu nije u redu, ali zašto ukloniti (zamijeniti) šestar jer je tehnološko doba čini se zrelo da proizvede kompjuterske programe koji neće moći dobiti raznorazne rezultate niti milimetarski pomak na nekoj kružnici kao što se to obično događa pri većem broju podjela. To me može deprimirati zbog očite nezainteresiranosti onih koji bi trebali biti zainteresirani (imam osjećaj oni koje nazivamo nevidljivima ili ti «anđeli nam se smiju»). Svejedno. Ne mogu ostati miran dok ne nađem više što pružiti može jedan osnovni geometrijski lik o kojem se pričaju legende i opet se zbog toga vraćam na njega samostalnog, pravocrtno, reklo bi se, na naš ljudski način. Iskreno, ne bih ovako bio miran da me «nešto» nije gurnulo da naslutim, probam vidim nego bi ovo sve završilo u peći da sagori kao «uzaludno». A tinjala je i sumnja jer kao što ste primjetili pri izcrtavanju podloge (centralna kružnica podijeljena kružnicama istog radiusa, njen zvjezdasti poligon je sam djelomično vezan za zvjezdaste šest zvjezdastih diobenih kružnica), sumnja da u sebi sadrži puno više nego se to čini. Drugo, da je «samostalna» nema druge nego povratak na početak, opet geometrijski samo sa šestarom i ravnalom bez mjera, korak po korak.

* * *1813

Kružnica podijeljena svojim radiusom na 6 dijelova- cvijetni uzorak i šesterokutni zvjezdasti poligon. Kružnica njegovih pravocrtnih sjecišta- 1 radius. Nemoguće!

* * *1814

Što smo to predvidjeli- cvjetni uzorak u sprezi sa zvjezdastim šesterokutom. Analizu iz vršnog pola i refleksiju na kružnici (opisnoj)- prvi korak. Prvi radius (polukružnica refleksije crtkano, a punom kružnicom iz središta).

* * *1815

Dakle, prva refleksija prvog sjecišta «cvjetnog» uzorka i pravocrtnog. Taj radius dijeli kružnicu (opisnu) na 12 dijelova.

* * *1816

Druga refleksija.

* * *1817

Dijeli opisnu kružnicu na 42 dijela (6 x 7).

* * *1818

Treća refleksija je već 6 pa prelazimo na četvrtu.

* * *1818_1

Taj radius dijeli opisnu kružnicu na 14 dijelova (2 x 7).

* * *1819

Peta refleksija (peti radius iz vršnog pola- njegova kružnica nije prikazana zbog A4 crtajućeg papira).

* * *1820

Dijeli kružnicu na 4 dijela.

* * *

1821

Šesta refleksija.

* * * 1818_2

Dijeli kružnicu na 11 dijelova. Dakle, polako se otvaraju «vrata». Sigurno da se naziru nizovi odnosa, ali nastaviti ćemo u sljedećem poglavlju. Bitno je bilo uočiti «previd».

* * * *

POGOVOR DRUGE ANALIZE ŠESTEROKUTA ZVJEZDASTOG

Kao što smo mogli primjetiti detalji tvorbe zvjezdastog šesterokuta (pravocrtnog) vode do analize takozvanog «cvjetnog uzorka» šesterokuta. Inače, «cvjetni uzorak» unutar kruga bio bi samo cvijet sa 6 latica i ništa više. Zato smo i počeli sa njime jer je «uzrok» šesterokuta kružnice i njegovog pravocrtnog zvjezdastog poligona. Tom početnom analizom već možemo naslutiti puno zakonitosti koje će se pokazati u nastavku gdje se analiziraju odnosi i produkti i jednog i drugog. Kao što sam i zaključio da može biti samostalan to tvrdim i dalje sve više prodirući u «skrivenost» jednog osnova koji je čini se bio uzorak ili šema mnogo čega u drevnim vremenima tako da se moglo «stvarati». Kako je uzorak rekli bi prirodne prirode i njenog sklada moguće je da je puno više u njemu skriveno nego što na prvi pogled možemo vidjeti. No, mi smo ovdje na «geometrijskom putu». Dakle, sve ovo se analizira na kružnom luku kružnice, a time dobivamo središte kutne veličine- nacrtno iako to vodi do razumijevanja broja. Kojeg broja? Broja stupnjeva. Kako ga prepoznati? To je tema za se, ali je i jednostavna ukoliko je i pristup jednostavan i ako ne smetnemo s uma jedan bitan elemenat, a to su dijelovi. Čega? Dijelovi broja jedan. Kako? Ako broj jedan podijelimo bilo kojim brojem dobijemo njegov jedan dio. Primjer: 1:5=0,2=jedna petina puta 2=0,4×3=o,6 pa puta 4=0,8=4 petine. I kada vidite 1,8=9 petina. Tako je sa svakim brojem, a osnov je broj 1 ili 1 cijelo. Geometrijski gledano, broj jedan je kružni luk- kružnica 360º podijeljena bilo kojim brojem tvori dijelove ili središnje vrhove. Čega? Dijelova- kuteva. Dakle, vršne kutne veličine. Kako nailaze ova nova «kompjuterska» vremena sve bi se to trebalo sistematizirati kao što ju je u širem smislu započeo nadahnuti onda mlad čovjek Bill Gates. Šteta što se «opustio» jer takve ljude «organizatore» o kojima sam govorio u nekim poglavljima treba budućnost ne samo da olakša djeci učenje nego u najširem smislu napredka svijesti civilizacije.

Nastaviti će se…

CROATIA- RIJEKA: 6.4.2013.
AUTOR: TOMO PERIŠA
WEB: SLIM
PRIJEVOD NA ENGLESKI: VESNA BILIĆ (vesnasu@live.com)
PRIJEPIS TEKSTA: SUZANA KNEŽEVIĆ (suzanaknezevic58@gmail.com)

Leave a Reply

Powered by WordPress | Designed by: suv | Thanks to trucks, infiniti suv and toyota suv