free hit counters

Podjela kružnice na dijelove

„A“ POGLAVLJE ZA DJECU (i odrasle)

PODJELA KRUŽNICE NA DIJELOVE
(nekad i sad)

Ovo što ćemo sada početi učiti je temelj primjeren današnjem učenju geometrije, osnova koja bi trebala donijeti popravak ili nadopunu onoga što je propušteno. Dobro je krenulo ali je onda rečeno da je nepotrebno, pa je izostavljeno. Time je poremećena prirodna ravnoteža, a to bi značilo – sve na ovom svijetu u kojem živimo ima svoju svrhu i smisao – a ako se nešto izostavi onda se poremeti prirodna ravnoteža – a to znači da se ne može dobiti dobar rezultat, kao što je drugačije u ovoj prirodnoj geometriji koju nismo učili ni mi ni naši učitelji, ni roditelji jer je davno toliko toga izostavljeno pa se ni danas ne koristi u školama jer navodno nije važno! Ali, itekako je važno (što će se pokazati u sljedećim dodacima) na jednostavan, dječji način) prikazati rezultate koji su zapisani u enciklopediji, pa makar i kao „nemogući“. Unatoč tome, krenut ćemo iz početka usporedbama kako su nas učili, kako nas uči prirodna drevna geometrija, korak po korak, crtež po crtež i to sam sa šestarom i ravnalom bez mjera, bez označavanja slovom ili brojem uz par popratnih riječi da bi ušli u „svijet igre“, gdje oko vidi a um shvaća. Zato i počinjemo od podjele kružnice na najjednostavnije dijelove i odmah ćemo uočiti razliku pod uvjetom i za one koji znaju osnove: kružnica, radijus, simetrala.

* * *

Dakle, iz središta šestarom opišemo kružnicu bilo kojeg ili zadanog radijusa. Učili su nas da radijus dijeli luk (puni kut) kružnice na šest jednakih dijelova. Počelo je dobro jer je rečeno „nacrtajte kružnicu i iz njene jedne točke podijelite je njenim radijusom sve dok se ne vratite u početnu točku diobe.“ Tako smo dobili 6 dijelova i jedan „cvijet“ sa šest latica.

* * *

Valjda vidjevši „cvijet“, nekom je palo na um da ga izbaci jer „smeta“. Tako smo krenuli samo sa „rezovima“ na kružnom luku. Dakle, dobili smo podjelu na 2, 3 i 6 dijelova.

* * *

Sada je trebalo podijeliti kružnicu na 4 dijela. Jednostavno. Kada 6 nasuprotnih polova kružnice simetralom prepolovimo dobili smo četiri dijela.

* * *

Sada je lako simetralama dobiti 8 dijelova.

* * *

Deset, neće ići. Potrebno je niz radnji. Sedam „nemoguće“ samo sa šestarom i ravnalom bez mjera (9-erokut isto tako). Deset. Kad jednom dobijemo 5. Jedanaest, treba „pomagala“. Dvanaest, lako. 3 simetrale, 6 kroz središte. Imamo 12 dijelova. A ako uvijek dijelimo simetralama dobit ćemo sve više dijelova. Koja je onda razlika, i da li je uopće ima? Pa pogledajmo…

* * *

Kao što smo u uvodu naveli, u drevnoj prirodnoj geometriji ništa se ne skraćuje niti odbacuje, jer sve ima svoju svrhu (ponekad samo ciljano, poradi preglednosti) te se koristi samo šestar i ravnalo bez mjera. Dakle, kružnica i njena podjela na šest dijelova radijusom. To je ona napomena da je dobro počelo, pa zato kružnica podjelom kružnicama svoga radijusa – dobijamo 6 dijelova.

* * *

Ista kružnica diobom na 4 dijela.

* * *

Ista kružnica. Isti način. 12 dijelova.

* * *

Ista kružnica. Prva podjela iz 4 kružnica istog radijusa. 8 dijelova.

* * *

Samo iz jedne četvrtinske točke – 24 dijelova. Dakle, imamo 2 (3×2) 4, 6, 8, 12, 24. Tu ćemo stati.

* * * *

A zašto smo stali? Zato što je za početak to dovoljno. Sljedeća simetralna podjela je put rješenja jedne enigme ovim crtanjem. Usput smo „prekoračili“ niz podataka koji su bitni ra rješenje „enigmi“ i „nemogućnosti“. Ništa nismo posebno radili ali nismo skraćivali. Što nismo skraćivali: crtanje simetrala i to punim kružnicama istog radijusa kao kod prve. Što još? Nismo izbacili cvjetni uzorak , a već u sljedećemo poglavlju saznat ćemo zašto i što je njegova „tajna“. A uskoro ćemo shvatiti i važnost „upotrebe simetrala“ punim kružnicama.

Dakle ponovimo:

Ako kružnicu podijelimo njenim radijusom, punim kružnicama istog radijusa možemo kružnicu podijeliti na 2, 3, 4, 6 i 12 dijelova i to odmah. A ako iz četvrtinske točke istu kružnicu podijelimo kružnicama istog radijusa kružnicu možemo podijeliti odmah na 2, 3, 4, 6, 8, 12, 24 dijelova.

Dakle, šestar za kružno crtanje, ravnalo bez mjera za pravocrtno crtanje.

Dakle, naši su drevni preci iz tko zna kojeg razloga skrili jednostavno znanje već najmanje 2500 godina (otprilike tada postoji zapis u kojem je Arhimed izjavio da je nemoguće konstruirati samo sa šestarom i ravnalom bez mjera kut od 20°a to znači 18 dijelova (2×9). Da li je Pitagora to znao? Da li su to znali drugi grčki matematičari?

Dakle, niti mi, niti naši učitelji, očevi, djedovi, pradjedovi ne snosimo odgovornost nego netko kome se zbog tko zna čega prohtjelo zatajiti znanje i poznavanje toga znanja. A znanje je cilj ljudskog duha. Prema tome, učinjena je nepravda prema znanju jer iz neznanja se rađa neracionalnost (danas se to vidi u postojanju kojekakvih tajnih društava). Sva je sreća da racionalni duh ne skreće sa svoga puta istraživača. Stoga, djeco, doviđenja do sljedećeg poglavlja.

One Response to “Podjela kružnice na dijelove”

  1. Gilmar napisao:

    GREAT!

    Reflexion about ignorance, knowledge and evil of secret societies to us.

    Congratulations 😉

Leave a Reply

Powered by WordPress | Designed by: suv | Thanks to trucks, infiniti suv and toyota suv