free hit counters

KVADRAT (3 dio broja četiri)

POGLAVLJE 38.

KVADRAT
(3 dio broja četiri)

Kada se hoće ostvariti neki projekt, znamo da je potrebna dobra priprema. Tako je i u ovoj vrsti geometrije. Usput stičemo nova iskustva koja su korisna za drugu vrstu projekata, a to možemo lako uočiti ovim načinom korak po korak i u samim fazama pripreme, a pogotovo u završnom procesu gdje onda sami od sebe «izviru podaci». Sigurno da je i dobro uvijek ponoviti zakonitosti ovakve geometrije gdje su jedina pomagala šestar i ravnalo bez mjera koliko god se to činilo već pomalo dosadno nakon ovih 2000 stranica izcrtavanja nizova i nizova novina koje je klasična geometrijska doktrina jednostavno zanemarila, a i uočili smo da upravo zbog toga ostale su «neriješive» enigme, nedorečenosti što i nedostaje onda u srodnim dijelovima prirodne znanosti, a posebno u fizici, tako da sam odlučio na kraju ovog poglavlja posvetiti početak jednog (a istog) puta u vidu konkretnih ideja fizikalne prirode koje sam već davno (neke) sproveo u djelo, sada malo modificiranije, jednostavnije i svrsi ishodnije jer ova geometrija, njen duh širi pogled čini se u nedogled. Osim toga i zbog čovjeka koji je svoj život i izgubio braneći svoje krugove, čovjeka koji bi danas bio ne samo najveći geometričar nego i najveći fizičar sa ovom današnjom tehnologijom, a koga su vjerovali ili ne, izbacili «pametari» iz udžbenika fizike, Arhimeda. No da ponovimo ukratko zakonitost «svete» geometrije:

  • kružnica nekog radiusa dijeli se kružnicama (ili polukružnicama),
  • osnovna kružnica je ogledalo svih sijecišta, križišta izvan i unutar sebw i na svome luku,
  • nema obilježavanja niti slovom, a niti brojem.

A što se tiče našeg «ljudskog faktora» ne smijemo biti «lijeni» pri izcrtavanju, posebice kompleksnih ciljeva, odnosno takozvane «podloge» (pripreme) koja je uvijek prisutna jer možemo «zastraniti» na put, kako ju ja nazivam, geometrijske neprirodne akrobatike.

Iskustvo mi govori jer ovih odprilike 2000 stranica koje su objavljene, samo je desetina od onog što sam u ove dvije godine izcrtao. Dakle, posvetimo se nastavku četverokuta.

* * *

Ponoviti ćemo, korak po korak, konstrukciju «podloge» da bi se utkala u pamćenje. Kružnica nekog radiusa podijeljena kružnicama istog radiusa na 6 dijelova.

* * *

Dioba diobenih kružnica iz njihovih vanjskih sijecišta (istim radiusom).

* * *

Istim radiusom iz vanjskih vršnih polova diobenih kružnica. Dakle i njih smo pobijelili na njihovih 6 dijelova.

* * *

Sada u raspon šestara uzmemo vanjska sijecišta diobenih kružnica (opisali smo ih kružnicom svoga radiusa).

* * *

Tim radiusom podijelimo je iz sijecišta diobenih na njenih 6 dijelova.

* * *

Sada istim radiusom nastavimo diobu iz 6 polova prve (osnovne kružnice). Diobu vršimo polukružnicama do oboda diobenih – do njihovih vanjskih polova.

* * *

A zatim istim radiusom iz vanjskih polova diobenih, ali samo unutar osnovne kružnice.

* * *

Tom diobom, a istim radiusom dobili smo izvan luka osnovne kružnice jedna sijecišta drugog radiusa. Opišemo ih.

* * *

Tim radiusom, a iz vršna dva pola (nasuprotne) opišemo polukružnice, ali samo do oboda diobenih.

* * *

Na luku osnovne nastaju dva sijecišta 90° u odnosu na vršna dva nasuprotna pola iste, a na obodima se polukružnice susreću. Četverolisni zaobljeni zvjezdasti poligoni (i osnovne i obodnih kružnica).

* * *

Sada u raspon šestara uzmemo prvi radius- radius osnovne kružnice i iz 4 pola (dva vodoravna nasuprotna pola).

* * *

A onda iz dva vršna pola opišemo kružnice. Dobili smo četvrolisni zvjezdasti poligon drugog radiusa (prvog izvan osnovne, a nastalog tvorbom šesterokutnih poligona).

* * *

Završimo «podlogu» pravocrtno diobom osnovne na 8 dijelova ravnalom bez mjera, a u tome nam pomaže koncipirana zaobljenim načinom «podloga». Dakle, tvorba «podloge» je osnov za dobivanje niza podataka. Zato ćemo se odlučiti za četverokutni put sa određenim ciljem, bitnim elementima.

* * *

Prvi je jedan od osnova kvadrat osnovne kružnice opsega 4d (diametra) osnovne (upisna kružnica mu je osnovna kružnica početnog radiusa).

* * *

Drugi je opisni kvadrat unutar kružnice (osnovne), a nastaje između konstrukcije šesterokutnih poligona i pravaca, dijagonala opisnog kvadrata osnovne. Upišemo mu upisnu kružnicu.

* * *

Sada ćemo samo nju izcrtavati po dijametru, dijeli ga na 10 dijelova.

* * *

Po dijagonalama opisnog kvadrata- 14 dijelova. Što je rezultat? Veličina dijagonale svakog četverokuta je dijametar osnovne kružnice podijeljen sa 10 x 14 (a dijametar je veličina stranice četverokuta). Žao mi je pitagorejske doktrine, ali tako se računalo.

* * *

Žao mi je i onih koji su tražili broj nazvan pi ili starohebrejskog pi = vrata, obod opisne kružnice je 44 dijela. Dakle, 44 i 14, a to je 3, 1428571 (tri cijela i jedna sedmina)= pi (\pi) ili 3d + jedna sedmina d.

* * *

Čitav sustav podloge ima 40 takvih dijelova, a što onda odgovara opisnom kvadratu osnovne ili njegovu opsegu (kada bi išli dalje analizirati, došli bi do dvostrukosti kvadrata, a to vodi do podvostručene kocke, ali to je druga tema, možda jednom?).

* * *

Nego što nam govore podaci ili 8 stepenica do osnovnog unutarnjeg četverokuta (Bibilja- Ezekiel). 1 vanjski- opisni kvadrat osnovne; sljedeći četverokut- kvadrat kvadrature osnovne kružnice (d² podijeljeno sa 14 x 11 te drugi korijen= stranica kvadrata kvadrature osnovne; treća stepenica – opseg kružnice, kao kvadrat i prikazani kvadrat, kvadratna ploha stranice radiusa osnovne kružnice (druge «stepenice» nismo analizirali jer su malo zahtjevnije za sad.

* * * *

POGOVOR

Čitav ovaj geometrijski put neophodan je da bi se stiglo do relevantnih podataka, a podloga sama sadrži nizove drugih puteva i drugih podataka, ali mi smo «izvukli» nekoliko:

  • veličinu dijagonale svakog kvadrata,
  • opseg opisne kružnice opisnog kvadrata= 4 dijagonale istog,
  •  opseg osnovne kružnice= 4 dijametra, podijeljeno sa 14 x 11,
  • vrijednost broja pi= opseg opisne kružnice opisnog kvadrata kružnice nekog radiusa podijeljen njegovom dijagonalom= pi,
  • kvadratura kvadrata osnovne kružnice (njena kvadratura ili kvadratura kruga d² podijeljeno sa 14 x 11, a korijen iz te sume= stranica kvadrata kvadrature kruga i par još geometrijskih bitnih elemenata.

Da, za sada bi bilo i to dovoljno da relativno mnogi mogu uočiti prednosti ove i ovakve geometrije, k tome još korak po korak i sa šestarom i ravnalom bez mjera. Zar se ne može onda priznati da ova i ovakva geometrija, ako već ne donosi novo nego barem nadopunjuje postojeće «geometrijsko znanje», postojeće ove naše ljudske civilizacije jer sve ovo pripada univerzalnom, prirodnom odkad postoji univerzim. Ali čini se da je u pitanju naša ljudska sujeta jer tko je ako mi (sada) ?

DODATAK

Kao što sam već i napomenuo prvi korak civilizacijske revizije je dvostruka vrtnja. Fizici pripada i ovaj duh «svete geometrije». Treća dimenzija – djelo. Početi ćemo sa jednom malom konstrukcijom negdje devedesetih godina, eksperimentom, patent-ch (posebice za Arhimeda ili njegovu «rehabilitaciju». Radi se naime o običnom grijaču zraka danas poznatom kao «kalorifer», propeler koji potiskuje zrak kroz «zavjesu» spirala grijača, statičnu. Zrak se zagrijava prolazeći kroz spirale. Logično da je iskoristivost mala jer su spirale pučki rečeno, rijetke ili «šuplje». Ideja je bila «kovitlac». Kako? Na samom propeleru ugraditi spirale i napajati ih električnom strujom preko pstenova i četkica. Mali zahvat sa mišlju da je vrijeme zagrijavanja duže, znači i veća iskoristivost. Iskreno rečeno, ne znam gdje je to završilo, ali nije ni bitno. Uglavnom imam pravo da to objavim, ali i par novih ideja u tom smislu koje prepuštam svima da eksperimentiraju (jer fizika je eksperimentalna nauka, a ja nemam niti volje, a niti vremena i sredstava da eksperimentiram, a i godine 62 govore svoje). Zato mogu objaviti mogućnost pa neka radi tko hoće. Dakle, ovdje će biti riječ o poboljšanjima istog sa ciljem povećati iskoristivost, a korak na put dvostruke vrtnje i drugog iz područja fizike.

OBJAŠNJENJE EKSPERIMENATA

PRVI: na istoj osovini u istom smjeru vrtnje i propeler i ugrijana električnom strujom spirala

DRUGI: malo kompliciraniji (objašnjavam jednostavnim pučkim jezikom). Vrtnja i spirale i propelera u istom smjeru. Razlika je samo da pomoću prenosa brzina spirale je veća, a napajanje spirale je pomoću kolektora na osovini vrtnje (četkice i prstenovi)

TREĆI: isti sistem, samo je prenos vrtnje obrnut; propeler za pritok zraka vrti se u jednom, a spirala za zagrijavanje u suprotnom smjeru

Kako je fizika eksperimentalna doktrina, a služi svrhovito u korist čovjeka, vrijedno je eksperimentirati i iznalaziti najoptimalnija rješenja na bazi postojećih mogućnosti. Konačno, svako saznanje je korisno i ne služi nekom izvan ovog planeta nego nama na njemu. Upravo je to ono što može donijeti korisne novine (a više ćemo saznati u dodacima sljedećih poglavlja), a njih ne treba egoistički spremati za neka druga vremena nego globalno sprovesti u djelo. Ni ne slutimo koliko toga je za stvarati da bi došli jednom na razinu univerzalnih principa univerzuma, a ne zbog ovog ili onog razloga skrivati. Zar nismo ništa naučili iz povijesti? Kako je sada, iskreno rečeno, da sam (hipotetski) vanzemaljac ne bih želio imati nikakvog posla sa ljudima.

RIJEKA: 19.10.2012.
AUTOR: TOMO PERIŠA
WEB: SLIM
ENGLESKI PRIJEVOD: VESNA BILIĆ (vesnasu@live.com)
PRIJEPIS MANOSKRIPTA: SUZANA KNEŽEVIĆ (suzanaknezevic58@gmail.com)

* * * * * *

One Response to “KVADRAT (3 dio broja četiri)”

Leave a Reply

Powered by WordPress | Designed by: suv | Thanks to trucks, infiniti suv and toyota suv