free hit counters

Kocka – Ključevi Diobe – Sedam

25. POGLAVLJE

Ovako, kako leteći prelazimo s jednog poglavlja na drugo, reklo bi se površno, valja shvatiti da je ova vrsta geometrije zapravo geometrija još neslućenih razmjera a to posebno važi za ovo poglavlje koje u sebi skriva one bitne elemente o kojima se toliko toga ispisalo a o kojoj mi ljudi toliko malo znamo, sve dok se ne počinje „otključavati“, dio po dio. Ona je jedna posebna „brava“. No iz dosadašnjih analiza vidimo da svaki dio ima svoj posebni simbol. To ste mogli primijetiti kod brojeva 3, 4, 5 (te njihovih daljnjih dvostrukosti), s tim da i daljnji brojevi imaju svoje specifične simbole kojima se može ali i ne mora vjerovati (kako kome drago). Znam samo jedno. Simbolizam je znak iliti govor (geometrijskih) skladnosti u čitavom univerzumu (opet kako kome po volji – vjerovati ili ne vjerovati). Kada sam počeo bavljenje ovom kockom i njenom diobom, niti slutio nisam što i kako, ali „tko traži taj i nađe“, govorio je onaj koji je raspet umro, pokopan i uskrsnuo (opet neka vjeruje kako je kome volja), a masoni, templari, iluminati, zibenkrojceri, slobodni zidari i kako ih sve već nazivaju, trebali bi sve o ovome već znati. Neka se spomenu evanđeoske predaje, a tko nosi prsten priora trebao bi znati. Nego okrenimo se mi svetoj geometriji, korak po korak samo sa šestarom i ravnalom bez mjera – i to sedmini kuba, ne na moju slavu nego na slavu gospodnjeg duha koji me vodi. Amen (opet tko hoće vjerovati ili neće) – ili kako je kome drago.

* * *

42501

Dakle, ići ćemo korak po korak jer je dioba kocke na 7x7x7 zahtjevnija te je njen „ključ diobe“, rekli bi u središtu ako promatramo samo površno a manifestira se na njenim kutovima ili obratno i bridovima i obratno…

* * *

42502

… ili podjelom kružnice na šest dijelova svojim radijusom. Šesterokut sa svojim dijagonalama nasuprotnih polova. Ucrtamo njen šesterokutni zvjezdasti poligon koji tvori svoj šesterokut unutar sebe.

* * *

42503

Pomalo ćemo na preskok „otključavati“ kako bismo na kraju dobili konačnu sliku i uskladili redoslijed jer se radi o nečemu što je posebno jako iako na prvi pogled ne izgleda tako. No idemo redom. Dakle, taj unutrašnji šesterokut zvjezdastog poligona je manja kocka. Koja? Saznat ćemo.

* * *

42504

Kakve to ima veze i zašto zakretanje? Da bi dobili kub 7 koji govori ili će govoriti kako otvoriti (pronaći) jedan drevan artefakt koji je još uvijek skriven – knjigu sa sedam pečata. Ali ni to nam nije tema nego pitanje za riješiti je kako podijeliti kocku na 7 kubnih dijelova – 7x7x7.

* * *

42505

Odmah je dobro prikazati da postoje dva načina koja jedan drugog podupiru (kružno-pravocrtni i obrnuto, pravocrtno-kružni). Prikazat ćemo ih jednostavno svakoga zasebno i zajedno. Dakle, prvi način: opisna unutarnjeg šesterokuta, njen zvjezdasti poligon, te upisna njegovog unutarnjeg šesterokuta, njen zvjezdasti poligon – a njegova opisna jednaka je 3,5 radijusa ili 7 dijametara. A zatim dalje 7 radijusa te 14 dijametara.

* * *

42506

Samo ćemo iscrtati sedam dijametara te (manja kružnica) 14 dijametara. To je kružno-pravocrtni način (samo smo ga prikazali na dijametralnoj dužini).

* * *

42507

Ovo smo pravocrtno primjenjivali kod diobe kocke na kub 3 – zvjezdasti poligon – zvjezdasti poligon njegovog šesterokuta ali sada više nije njegov zvjezdasti poligon nego njegova upisna kružnica drugog. Njen radijus dijeli radijus ili stranicu kocke na 3,5 dijelova pa zato dioba kreće i iz središta i iz nasuprotnih kutova.

* * *

42508

A logično zvjezdasti poligon te kružnice dijeli na dva dijela radijus ili na sedmine stranice. Usporedbe radi, sada ćemo i jedan i drugi kodni sustav iscrtati svaki za se, to jest: podijeliti radijus ili stranicu kocke na 3,5 i na sedam.

* * *

42509

Dakle tu možemo uočiti da su i jedan i drugi kod kompatibilni i ustvari dijele radijus ili stranicu kocke na 3 puta dvije sedmine plus jedna. Dakle našli smo drugu sedminu od svakog kraja stranice (ugla kocke).

* * *

42510

Sada smo našli sedminu radijusa ili stranice, odnosno brida kocke. Ako smo nju našli onda je logično ono što slijedi, bez obzira koji sustav otključavanja primijenimo jer našli smo ključ diobe sedminama koji se kasnije logično može dijeliti na 2, 3, 4, 5 i 6 itd., po proceduri koju smo u ovom poglavlju izučili a ista slijedi i za djecu kao i za one „tajne“.

* * *

42511

Budimo ipak pošteni pa primijenimo i jedan i drugi sustav u iscrtavanju, a sada bi mogli primijeniti kocku radijusa (iscrtkano) podijeliti na 6 dijelova i imati sustav 6 + 1. Ali primijenit ćemo jedan drugi (treću, centralnu sedminu bridova kocke).

* * *

42512

Na uglovima imamo sedmine. Dakle dvije a treću centralnu tvori zvjezdasti poligon centralne sedmine, a onda je lako (može biti da je pečat ali to nije naša tema) jer pomoću njega možemo izvršiti daljnje diobe i kub 14, 21, 28, 35 itd., no nama je cilj podjela kocke na 7x7x7.

* * *

42513

Pitanje je ipak ostalo zašto smo u prvim fazama podjele zaokretali šesterokut koji nastaje unutar prvog zvjezdastog poligona kružnice zadanog radijusa. Odgovor postoji, i to ako više puta na bridovima ili na stranicama šesterokuta kružnice primijenimo radijuse sedmina.

* * *

42514

Tu dalje ne treba riječi jer prikazano samo za sebe govori, a govori i puno više premda stalno ponavljam da to nije naša tema. Međutim, ako mjerimo onda i mjerni pokazatelji govore za se. Htio ja to ili ne, moramo naravno do niza odgovora dolaziti samo sa šestarom i ravnalom bez mjera.

* * *

42515

Između kružnica druge i četvrte sa kojom smo počeli, nedostaje treća. Zvjezdasti poligon prve sedmine upućuje nas: iz polova do dužina koje čini zvjezdasti poligon kao da su polovi središta. Ta polu-kružnica dotiče kružnicu četvrte, a to je treća čiji je zvjezdasti poligon druga kružnica.

* * *

42516

Ali pošto je zvjezdasti poligon diobeni poligon, to nam „govori“ da svaki drugi tvori razmak od jedne sedmine na bridovima odnosno na stranicama šesterokuta: znači prvi, treći, peti, dok drugi, četvrti i šesti tvore četrnaestine.

* * *

42517

To nas vodi ka kružnom i okomitom provjeravanju jer onda nailazimo na odgovor da nasuprotnim povezivanjem svaka kružnica sedmina dobiva svoj šesterokutni poligon.

* * *

42518

Zato iscrtamo sve kružnice i iz središta i svih polova dobijemo jedan interesantan tok ukoliko gledamo iz pravca polova a drugačijeg iz pravca bridova, a središnji dio je „otok“. No naš cilj je podjela kocke i šesterokute svake pojedinačne sedmine, a to je zapravo dioba kocke na kub 7 (7x7x7), što nam taj kompleks dalje razotkriva. Ali moramo to pojednostaviti da se „ne izgubimo“.

* * *

42519

Dakle to je jednostavno kocka nekog radijusa podijeljena na svoje kubne sedminske dijelove i 7x7x7, odnosno 343 dijela samo sa šestarom i ravnalom bez mjera. Samo se tu otvara ili potvrđuje nešto što smo već toliko puta govorili – dijametar i njegova podjela na 14 dijelova. Dakle već naslućujete…

* * *

42520

… i tu ćemo koristiti skraćenicu ili dijametralni stup mjera odnosno podjelu uz jedan dodatak, podjelu kompleksa na četiri dijela i njegov opisni kvadrat, odnosno kvadrat kruga.

* * *

42521

Opseg kružnice: pogledajmo formulu 2rΠ ili dΠ= Πd. Zašto izokrenuti? Zato je se pravilno iščitava i piše = 3,142857 d, dakle tri cijela i jedna sedmina dijametra a to znači tri puta sedam sedmina plus jedna sedmina = 22 sedmine dijametra podijeljeno na četiri = 5,5 sedmina ili 11 četrnaestina (i djeca znaju da kod skraćivanja odnos opsega i njegov kvadrat ostaje isti.

* * *

42522

A opseg je ako krenemo tim putem, dakle iznutra, vrlo bitan za jedan drugi „nepoznati“ element kvadrature ili površine kruga nekog zadatog radijusa te formula opet glasi: r²Π (to se ne može iscrtati ili …²), ali…

* * *

42523

… nalazimo zamjenu, a to je ¼ puta d (to je iste vrijednosti kao r²Π) što možemo iscrtati produžujući samo dvije nasuprotne stranice kvadrata opsega, a sve četiri do stranica (opisnog) kvadrata kružnice a zatim ih uskladimo kao jedan (a to je korjenovanje dva pravokutnika jer površina kruga je jedan pravokutnik.

* * *

42524

Pa sada idemo sa druge strane. Formula d/7 x 5,5 d ili d/14 x 11, a onda korijen iz sume lako daje stranicu kvadrata površine kruga pomoću diobe kocke na kub 7. Dobili smo centralni dijametralni stup mjera, a sedam je „odgovoran“ i za opseg i za površinu kruga a dalje…

* * *

42525

… vratimo se načas kružnim tokovima sedmina kao što smo i rekli i to da li ih gledamo iz stajališta polova ili bridova kocke.

* * *

42526

Pa pogledajmo zvjezdaste poligone; zvjezdaste poligone sedmina. One su 3 + 1 osnovne kružnice.

* * *

42527

A zatim upisane šesterokute: 6 + 1 osnovne kružnice (bridovi kocke), tu je (okomiti) centralni stup mjera 2 puta 3,5 sedmina ali vodoravni stup su osmine od osnovne kružnice 2 puta 4 osmine (da ne bi zamijenili jer je osmina (djeca znaju) manja od sedmine (vizualno nastaje jer je kocka nagnuta pod kutom).

* * *

42528

Ovako izgleda stup četrnaestina dijametra i dalje pomoću kojeg bi dijelili kocku na kub 14 i dalje 28 ili kub 21, ali to je za ovaj format papira (A4) nepotrebno.

* * *

42529

No okrenimo se još jednoj nemogućnosti, pomoću kružnica jer se radi o podjeli luka, dakle jednakim kutnim veličinama. Tu igraju ulogu centralne sedmine odnosno sedmina i drugi. Gdje? Na luku kružnice od 3 sedmine.

* * *

42530

Radijus prve sedmine dijeli je na 18 dijelova punim kružnicama i na 36 ako im koristimo sjecišta.

* * *

42531

A drugu kružnicu sedmina dijeli treću iz vršnog pola na 9 dijelova a iz suprotnog na 18 dijelova. Toliko „o nemogućnosti“ podjele punog kuta od 360° na 20° i 40° i 10°.

* * *

42532

A četvrta (odnosno kocka kubne četiri sedmine) i peta imaju odnos udvostručene kocke kao pokazatelja kako se kocka poduplava a to smo opisali kako se konstruira dupla kocka u poglavlju za djecu.

* * * *

ZAKLJUČAK OVOG DIJELA

Dakle što možemo zaključiti premda se nismo dotakli nizove i nizove elemenata ovog odista specifičnog broja „odgovornih“ za nizove „nepoznanica“ i „nemogućnosti“, ne samo geometrijske prirode – ali ni geometrijske nismo dirali (primjerice međusobne odnose sedmina kružnica i njihovih produkata ako bi ih iscrtali punim kružnicama). I to bi bio ogroman opus kao i da i dalje stoji ono što sam kao kritiku napomenuo o društvima i šire jer znanje je svjetlo i kao što je rečeno svjetlo se ne koristi samo za se nego svijetli i drugima. Jednom je rečeno a bit će potrebno kad-tad bez obzira da li se meni prigovorilo ili nije. Ja sam samo onaj koji je tražio, ne samo da znam nego i da se zna; da znaju i oni koji ne znaju pa iako kritiziram one koji su znali ipak ih ne osuđujem jer nisam sudac, jer možda ih u današnjici više i nema (što je lako moguće), ali i to će se jednom saznati. Samo što nitko ne zna, niti je znao a niti će znati točno kad! Stoga i ja ponavljam, neka vjeruje tko hoće da vjeruje ili ne. Kako kome drago.

Rijeka – Hrvatska Prosinac, 2014.
Autor: Tomo Periša
Web: Slim
Engleski: S.F. Drenovac

One Response to “Kocka – Ključevi Diobe – Sedam”

  1. Ricardo napisao:

    Thank you again. As usual you speak what I have been thinking about simbolism. If you dont have feelings for a symbol, then you wont take anything from it as well. The circle and my curiosity about it, leads to all that you said, symbols are badly used, and some symbols are given great intentions, good or bad, they are like pythagoras numbers, well they are symbols, and they are alive, like cartoons, except theres the Law of Alternance, wich is a shift, a turn or a re-turn. Cheers.

Leave a Reply

Powered by WordPress | Designed by: suv | Thanks to trucks, infiniti suv and toyota suv