free hit counters

Cvijet života (zvjezdasti)

POGLAVLJE 39.

CVIJET ŽIVOTA (ZVJEZDASTI)

(DODATAK – ARHIMED)

Može biti, ponoviti ću se, da će se nekom učiniti ludost toliko vremena ( a i sredstava) trošiti ovim, rekli bi, čudnim načinom, korak po korak formirati «podloge» samo zato da bi se došlo do rezultata, zrnaca rekli bi i kao što su mnogi već pomislili i neki i izjavili pred očima svijeta (jer su ove stranice pred očima svijeta) da postoje kratki, jednostavni načini zaboravljajući pritom trud vjekovima mnogih, neznanih, ne poznavajući drevne mudrosti ili ne mareći za njih (a jedna mudrost kaže: uokolo, poprijeko) i da je ova geometrija samo sa šestarom i ravnalom bez mjera, većim djelom izcrtana po zakonitostima i punim kružnicama i punim pravcima, skraćena ponekad samo zbog njenog početnog stadija prikazivanja da se naš ljudski um privikne na nju. Jer ove dvije knjige do sad objavljene mješavina su spoznaja, rekli bi «druge dimenzije» uz poneke svjetlice iz punog nam životnog trodimenzionalnog oblika što nije rečeno prijeđem li «prijeko» da se ne moram vraćati jer «tamo prijeko» u sistemu zaobljeno i pravocrtno istovremeno, nalaze se nizovi odgovora, a možda (sigurno) i odgovori na ono pitanje: «Čemu sve to ili čemu upravo to tako»? Znam da će reći (uobičajeno našoj ljudskoj brzopletosti) da će uvijek postojati «zašto», da nema konačnog odgovora. Ipak, ima nas možda neki broj na svijetu koji se ne slažu s time ili smo tek «raštrkani» po vjekovima i vremenima sa nezahvalnom zadaćom ići ovim putem, vidjeti, prenijeti ili je to samo ova moja već pomalo staračka fikcija (62) da to tako mora biti, stvarati za buduće generacije umjesto da se odmaram od svoga dugogodišnjeg rada, časkati sa prijateljima uz kavu, rekreirati se, putovati, još osim stana ili kuće napraviti si grobnicu i čekati poziv u nju od propisane sudbe, može biti, a i ne mora biti. Izjavili su čak i matematičari skrivajući na taj način svoj rascjep sa fizikom, prelazeći nonšalantno preko nerješenih stvari (kao što su opsezi geometrijskih likova, a na koje se uskoro i moram vratiti još jednom napominjujući – zbog časti čovjeka prije 2200 godina – Arhimeda). Ali za sad krenimo ovim putem slijedeći drevnu mudrost – okolo pa poprijeko.

* * *

Dakle, kružnica nekog radiusa.

* * *

Podijeljena kružnica istog radiusa (šesterokutni) cvijetni uzorak.

* * *

Kružnice iz sijecišta diobenih kružnica istog radiusa.

* * *

Zatim kružnice iz vršnih polova diobenih (istog radiusa).

* * *

Polukružnice iz njihovih dvostukih sijecišta (uvijek istog radiusa).

* * *

I na kraju, iz vršnih polova vanjskih kružnica, formiran je «cvijet života».

* * *

Sada u raspon šestara uzmimo sljedeća središta izvan osnovne (prve kružnice). Opišemo ih kružnicom svoga radiusa.

* * *

Sada istim radiusom, a iz polova prve osnovne, opišemo kružnice. Unutar prve dobili smo prvi zvjezdasti poligon.

* * *

Nastavimo dalje, sistematski dalje iz svih središta nastalih konceptom prvog radiusa, radiusom drugog središta.

* * *

Pazimo samo da uvijek polukružnice završavaju u sijecištu prvoga koncepta.

* * *

Tim načinom, a radiusom drugih središta (prvim izvan osnovne). U svaku kružnicu ucrtali smo njen zvjezdasti zaobljeni poligon. To je «zvjezdasti cvijet života».

* * *

Potvrditi ćemo to pravocrtnim crtanjem opet pazeći da su dužine od sijecišta do sijecišta tako da svaka kružnica ima svoj zvjezdasti poligon (šesterokutni naravno).

* * *

Pravocrtnim crtanjem nastalo je nekoliko sijecišta unutar i izvan kružnice. Sigurno nas zanimaju produkti (kutni) na osnovnoj kružnici (prvoj) jer je, rekli smo, ogledalo svih radiusa izvan i unutar sebe. Počnimo sa prvim unutar osnovne.

* * *

Taj radius dijeli luk osnovne kružnice na 21 dio ili 3 x 7 (17, 142857º)= 120 sedmina ili 17 x 7 + 1= 120.

* * *

Sljedeća su sijecišta dužina izvan osnovne, dakle, većeg radiusa.

* * *

Taj radius dijeli luk osnovne na 36 dijelova. Dakle, kutna veličina 10º.

* * *

Treća pravocrtna sijecišta su upravo ona kojima smo koncipirali zaobljene zvjezdaste poligone kružnica prvog radiusa.

* * *

On dijeli luk osnovne kružnice na tri dijela.

* * *

Postoji još jedno sijecište izvan, ali ono odgovara dvostrukom radiusu prvih pravocrtnih izvan osnovne kružnice (posebna tema).

* * *

A sada pravocrtni koncept na osnovu podloge za razmišljanje (slobodno), poznati dvostruki šseterokutni zvjezdasti poligon gdje je osnovna kružnica upisana mu kružnica.

* * * *

POGOVOR

D bi ovakvi koncepti dobili svoju svrhu i smisao sigurno je neophodna dublja analiza, što ćemo i poduzeti, a istovremeno je prijelaz u dimenziju o kojoj smo već govorili na početku knjige o zaobljenoj «anđeoskoj» geometriji. U našem svijetu geometrija koja se bazira na zaobljenoj geometriji, a crtana je pravocrtno, dobiva svoj smisao odnosno postaje primjenjena geometrija. Sigurno da se razlikuje u odnosu na našu, sadašnju geometriju tvoreći jednostavnost, ali po drevnoj mudrosti (čitaj: iskustvu) «okolo pa poprijeko». Pisano navodnim samo jedan prImjer kako, primjer površine istostraničnog trokuta. Ovako se računalo:

– opseg trokuta podijeljen sa 4= stranica kvadrata opsega trokuta,

– stranica kvadrata opsega trokuta puta ista podijeljena sa 3 x 4= površina trokuta; ništa posebno, samo malo uokolo sa određenom svrhom je opseg nečeg. Imao je važnu ulogu u razumijevanju i izvedbi sve do doba. Ja bih takonazvao grčko-rimskog koncepta, a pogotovo naše srednjevjekovne civilizacije Europe. Dok su pravi koncepti (čitaj: prirodni-fizikalni) prešli u ezoteoriju od kojih su nastali nizovi «čudnih» grupacija koje «paradiraju» ovim našim planetom. No, kao što je rečeno: «Svatko će žeti ono što je zasijao».

Nastaviti ćemo sa analizom «zvjezdastog cvijeta života» u sljedećem poglavlju, a istovremeno kao početkom «trećeg opusa – treće knjige svete ili drevne geometrije» jer i druga godina je prošla ovoga prikazivanja korak po korak, samo šestarom i ravnalom bez mjera. Nadam se da je i ovih cca 2000 stranica ostavilo traga već i na ovoj geometriji iako je osnovna ideja bila namjena ovog geometrijskog opusa generacijama koje dolaze, ali…
Dodaci uz poglavlja su čisto eksperimentalne prirode, a temelje se na do sad poznatim zapažanjima (posebno Arhimeda) i mogućnosti današnjeg stupnja našeg tehnološkog razvitka (čitaj: mogućnost) pa kako ih zbog godina i financija ne mogu sprovesti u djelo, neka eksperimentira onaj koji će moći.

DODATAK

Iako ovo neće biti još o Arhimedu i njegovoj zasluzi, obrane svog rodnog grada Syrakuze od Rimljana paleći sfernim ogledalima njihove brodove, a niti o toplotnoj energiji sfernih ogledala koje su (koliko mi je poznato) već odavno ispitivali i Rusija i SAD, ali ideja žarišta u naš «novi svijet» sigurno je došla putem njega. Tako je stvoren već danas laser kojeg američka vojska koristi za razumijevanje (osnov je dokumentarni film o tome). Ali ovdje se radi o jednostavnoj konveksnoj leći koju smo i mi kao djeca, skidajući je sa starih baterijskih lampi, koristili za paljenje vatre ili igri sve dok se ne opečeš. Naravno u vrijeme Arhimeda nije bilo leća u izobilju kao danas gdje se proizvode već dugo u izobilju. S druge strane ljudi u našim toplim primorskim turističkim krajevima koriste ogromne panele za zagrijavanje vode tako da krovovi više ne liče nego na panele. Tada se upita čovjek zar danas?
Nego zamislite si ovo, jedna bojler posuda. Na njenom vrhu kugla sprovodnika. Njeno «stablo i grane» unutar posude. Iznad jedna konveksna, sabirna leća čiji fokus (žarište) pada na glavu sprovodnika. Zagrijava je velikom brzinom i stablo i grane zagrijavaju vodu u bojleru. Čitav sistem je na elektomotornom postolju, a senzor prati direktno sunce od izlaska do zalaska tako da je fokus leće uvijek na «glavi» sprovodnika. Ako dođe do pregrijavanja leća se «zatvara», voda dok dosegne određenu temperaturu sprema se pumpnim sistemom u spremnik. Sve danas može biti regulirano i programirano senzorima. Investicija mala. Energetski izvor sunce zabadava. Mala potrošnja električne struje za elektomotorne pomake da fokus leće uvijek bude na glavi sprovodnika ili sabirne površine fokusa. Pa izvolite eksperimentirati. Možda je iza tih vrata nešto još drugo, novo?

RIJEKA: 27.10.2012.
AUTOR: TOMO PERIŠA
WEB: SLIM
PRIJEVOD:VESNA BILIĆ (vesnasu@live.com)
PRIJEPIS: SUZANA KNEŽEVIĆ (suzanaknezevic58@gmail.com)

One Response to “Cvijet života (zvjezdasti)”

  1. Ivan Lazarov napisao:

    Really interesting! Thank you for the information provided. I am on a quest of exploring the mathematical definition of sacred geometry and this article gave me a different point of view on a familiar topic.

Leave a Reply

Powered by WordPress | Designed by: suv | Thanks to trucks, infiniti suv and toyota suv