free hit counters

Cvijet života (treća analiza)

17. POGLAVLJE

CVIJET ŽIVOTA (TREĆA ANALIZA)

Pitanje koje čovjek mora postaviti sam sebi je čemu i zašto uopće analiziramo «cvijet života»? Što to možemo saznati osim da na taj način možemo dobiti moguću konstrukciju veličine kuteva, odnosno kuteve-mnogokute samo sa šestarom. Što nam to može reći «cvijet života» i onda opet pitanje čemu sve to? Može biti da se iz ovih i ovakvih analiza može iščitati nešto sasvim drugo nego ova čista geometrijska stvarnost. O tome zaista ne mogu ništa reći jer se jednostavno držim ovog čistog geometrijskog puta ne skrećući ni lijevo ni desno s nadom da će netko drugi, možda ove još ili neke buduće generacije, s nekog drugog stajališta vidjeti iz ovih analiza nešto drugo. Nadam se da to neće biti onaj koji će pretvoriti sve ovo u ezoteričnost kao što se i zbivalo tokom stoljeća i tisućljeća s mnogim artefaktima (čitaj: geometrijskim porukama, jezikom, govorom, abecedom nekog nama nepoznatog) još uvijek nepoznatog. Možda polako dolazi vrijeme «otkrivanja». Čega? Istine slutim, a možda polako iz razloga da nas istina ne slomi jer kao što reče «onaj sa gore» istina je dvosjekli mač. Možda treba doći (čitaj: ispuniti se vrijeme) da se istina pojavi onda kada se mač prekuje u plug kao što je u davninama i najavljeno. Svakom od nas, ljudima današnjice to zvući kao utopija, nemoguće gledajući silan i sve brži tehnološki napredak civilizacije, ali… postoji taj «ali» koji ponekad rezignira a ponekad nosi neku pritajenu nadu, pogotovo nas starije generacije koji smo u djetinjstvu doživjeli razvoj mehaničke tehnologije, vidjeli začetke elektronske tehnologije i njen strahovito brzi razvoj gledamo iz prvih redova, a onda se nostalgično okrenemo ali moramo naprijed htjeli mi to ili ne vezani svojim potomstvom jer ono je opstanak naše vrste a ipak pomalo zbunjeni svim onim što je bilo i što je nastalo od malo poznatih drevnih vremena do danas. To. Upravo možda to, drevna vremena. Možda upoznavanje drevnih vremena može nam dati niz odgovora o budućnosti, a «cvijet života» je dio drevnih vremena. Možda upravo zbog tog i ova analiza.

* * *

Treću ćemo analizu nastaviti tamo gdje smo stali u drugoj. Svi radijusi druge analize iz drugih 6 polova (drugog prstena), dakle 3, 4 i 5 iz 6 polova drugog. Završni prikaz

* * *

Kružnice tih radijusa i same druge kružnice iz njenih 6 polova daju svoju sliku, ali bez analize

* * *

Sada možemo krenuti na 3 prsten – kružnica koja isto ima 6 polova. Svaki drugi radijus iz njih. Njihova dioba na opsežnoj kružnici «cvijeta života»- treća analiza. Sam radius 3 prstena kao prva dioba iz vršnog pola opisne kružnice «cvijeta života»

* * *

Radijus 3 prstena «cvijeta života» dijeli luk opisne kružnice na 156 dijelova ili 12 x 13 dijelova; 360° : 156 = 2, 30769235°T

* * *

Sada iscrtamo 3 radius « cvijeta života» kružnicama istog radijusa iz 6 polova trećeg radijusnog luka. Sjecišta te diobe su drugačijih novih radijusa

* * *

Radijus sjecišta tih diobenih kružnica dijeli opisnu «cvijeta života» na 36 dijelova

* * *

Podijelimo diobene kružnice trećeg prstena na 6 dijelova i opišemo tu konstelaciju

* * *

Radijus te kružnice dijeli luk opisne «cvijeta života» na 114 dijelova; 360° : 114= 3, 1578947°, a to je 6 x 19

* * *

Vratimo se drugom prstenu i radijusom drugog prstena iz 6 polova trećeg iscrtamo kružnice radijusa drugog prstena

* * *

Opisna kružnica te konstelacije njen radijus dijeli opisnu «cvijeta života» na 33 dijela; 360° : 33= 10, 090909°

* * *

U raspon šestara uzmimo 12 sjecišta vanjskih kružnica «cvijeta života», opišemo ih kružnicom i kružnicom istog radijusa iz 6 polova trećega prstena, nova konstelacija- novi radijusi, prvi unutarnji radijus prve kružnice «cvijeta života»

* * *

Dijeli opisnu kružnicu «cvijeta života» na 26 dijelova ili 2 x 13
360° : 26= 13, 846153° – vanjsku izostavimo jer je preveliki broj dioba (velika mogućnost pogreške)

* * *

Zato prelazimo na opisnu kružnicu «cvijeta života» i istim kružnicama iz polova njegova drugog prstena – nova konstelacija, prvo unutarnje sjecište

* * *

Taj radijus dijeli opisnu kružnicu «cvijeta života» na 17 dijelova samo iz vršnog pola
360° : 17= 21, 17647°

* * *

Drugo, sljedeće sjecište iste konstelacije

* * *

Dijeli opisnu «cvijeta života» na 13 dijelova iz vršnog pola, dakle niz 13
360° : 13= 27, 692307°
Koliko je to razlomački izračunati se može tako da broj 1 podijelimo sa brojem diobe u ovom slučaju 13 x 9 pa imamo 27 cijelih i 9 trinaestina

* * *

Treći radijus (sjecišta) iste konstelacije veći je od radijusa trećega reda

* * *

Dijeli luk opisne kružnice «cvijeta života» na 25 dijelova
360° : 25= 14, 4° = 14 cijelih i 10 dvadesetpetina ili 14 cijelih i 2 petine stupnja

* * *

Sada analizirajmo još prva izvan opisne kružnice «cvijeta života»

* * *

Taj radijus dijeli opisnu «cvijeta života na 36 dijelova
360° : 36= 10°

* * *

Dakle rezimirajmo treću analizu kružnice njegovih redova- prstenova sjecišta «cvijeta života»

* * *

Dobili smo konstelaciju trećega reda, slijedeći korak je prijeći na zahtijevniju konstelaciju – 12 sjecišta četvrtog reda, puno više sjecišta, puno više podataka

* * * *

POGOVOR POGLAVLJA

Mislim da je mnogima postalo jasno jedno. Ako apsolutna nula i postoji onda sam siguran da je ne poznajemo jer broj jedan podijeljen s bilo kojim brojem daje dio koji je uvijek veći od nule. Zbog toga ne bih ulazio u rasprave o tome jer takve teorijske akrobacije nemaju prirodnu logiku, nego će čitalac uočiti da cijelo podijeljeno s bilo kojim cijelim brojem daje decimalni broj, a to znači razlomak. Taj decimalni dio izračunava se tako da broj 1 se podijeli s brojem diobe i pomnoži s brojem razlomačke diobe.

Primjer: 360° (cijelo) : 7= 51 cijelo i 0, 428571 (decimalni dio) ,

sada 1 : 7= 0, 1428571 x 2= 0, 2857142 (nije);

0, 1428571 x 3= 0, 4285713 (odgovora) dakle 3 sedmine a to znači 360° : 7= 51 cijelo i 3 sedmine stupnja.

Možda će i ovaj način razmišljanja donijeti nešto malo svjetla u ovaj već «zaigrani» matematičko- algebarski svijet kao što čini mi se (sudeći po množini i kvaliteti gledanja širom svijeta) i ovaj geometrijski način pomalo već i izbljedjele geometrijske navike kao što mi piše prijatelj iz SAD-a teško je već naći pravi šestar, a ako i je nama šiljak da se zabode kao čvrsta točka već «priljepak» kako ja to običavam reći koji popusti, osklizne se, a onda «zbogom geometrijo». No na moju radost velike firme poput «Rotringa» i rekli bi niz manjih europskih a najviše izgleda njemačkih drže do takvih osnovnih pomagala (nije da im pravim reklamu jer niti ono mene niti ja njih ne poznajem ali što je je). Nažalost mnoge su osnovne škole prešle na «priljepak» zbog kako kažu «napretka» i tako djeca muku muče s geometrijom (osnovama). Dobro bi bilo da se takvi «inovatori napretka» dobro zamisle i shvate što čine. Uostalom prosudite i sami. Nadam se da će sljedeće poglavlje donijet vedrije misli jer konačno su i korizmeni dani blizu.

 RIJEKA 12.02.2012.
AUTOR: TOMO PERIŠA

 

Leave a Reply

Powered by WordPress | Designed by: suv | Thanks to trucks, infiniti suv and toyota suv