free hit counters

Cvijet života – prva deklinacija

25. POGLAVLJE

CVIJET ŽIVOTA
(DEKLINACIJE)

CVIJET ŽIVOTA – PRVA DEKLINACIJA

Zašto sam morao već nakon „b“ poglavlja „KRIŽ“ zastati i otvoriti ovo poglavlje o „cvijetu života“ ima dobar razlog i to višestruki. Jednostavno počela su mi se „preklapati“ vremena. Od drevnog (ne znam koliko drevnog) sa dobom srednjeg vijeka (doba Templara) iako sve to ima najvjerojatnije isti izvor, nije dobro preskakati iz jednog u drugog da se ne ostane u procjepu. Dakle, neophodno je znanje, ono prvobitno, osnovno da se može ići iz vremena u vrijeme. Jednom davno, sjećam se, negdje sam pročitao jednu drevnu mudrost: „Neznanje je zamka nogama onog koji ne zna“ (pouka – nikad ne znaš što, gdje i kad će ti nešto zatrebati). Čini se da sam malo dodatno zanesen još onim istraživanjem u poglavljima „američka peterostrana piramida“ željom da se što prije sazna rješenje koje bi pomoglo američkom čovjeku-istraživaču na terenu. Otišao sam predaleko pa me duh vraća na osnovu da ne bi „lutao“. Tako podučava zaista dobar učitelj kojem je stalo da učenik dobro nauči kao što je znao reći moj pokojni prijatelj doktor univerziteta u Baselu (CH), prvak svijeta u stolnom tenisu 1956. godine govorio svojim studentima: „Doveo sam vas na rub šume, sad možete dalje i sami“.

Čini se da sam već više puta napomenuo da ne bi želio ulaziti u smisao nekog drevnog artefakta osim njegovog geometrijskog smisla. Ali kojekakva pitanja su neminovna kao: zašto? Zašto je „cvijet života“ toliko vrhunski čuvan kao svetinja nad svetinjama širom svijeta skriven? Čemu? Može li uopće čovjek današnjice objasniti razumno one od Kine (Zabranjenog grada), Indije, Bliskog Istoka (Izraela, Egipta), Evrope, Južne Amerike, prvih Templara (ne sadašnjih) Sjeverne Amerike kako poštuju jednu, naoko jednostavnu geometrijsku tvorevinu, a da ne postoji još „nešto“. Što je to, ne znam… ili još uvijek ne želim znati, i to s razlogom. Jer, ako nešto krivo „teoretiziram“, odgovoran sam pokoljenjima kao što bi to trebali shvatiti (ili su trebali) oni koji skrivaju znanje (ako ga uopće i posjeduju ili su posjedovali). Jer ako postoje odgovori onda je odavno sve već moglo biti drugačije a ne ovo danas baš kao nekad isto samo u drugom sofisticiranijem obliku, barem u pogledu života ljudi na zemlji tako da se neki put pojavi misao kao da smo na „kaznenoj“ planeti htjeli mi to ili ne. No kako god bilo čini se da mi je suđeno sve ovo, htio ja to ili ne, bilo to dobro ili ne, (što sve više znam da ne znam). Ipak tvrdoglavo držeći se „Jonina puta“ koji je ustvari geometrijski u ovom dijelu samo sa šestarom, sam, korak po korak sa potajnom nadom da će barem sve ovo malo unijeti svjetla u „tminu“ tajnovitosti i koristiti „nečemu“ ako ne ovoj generaciji a onda generacijama poslije nas. Dakle opet „svijet života“ opet drugačije – geometrijski.

* * *

„Cvijet života“ – geometrijski koncept oko kojeg je stvoreno bezbroj priča otkad, čini se, postoji čovječanstvo. Kako je došlo do toga nitko nema odgovor. Čemu i tko ga je koncipirao ne zna se. Uglavnom zasada, geometrijski koncept koji izlučuje jednostavno bezbroj geometrijskih vrijednih rezultata.

* * *

Njegovih 5 prstena (kružnice središta) – dok su njegov šesti i sedmi prsten neprikazani. Aluzija na simetrijski usklađen rast osnovnog dijela – centralne – prve kružnice (prvog prstena) – simbola početka?

* * *

Svaki je prsten drugog radijusa i podjela svakog na njegovi 6 dijelova daje na svako drugačije rezultate. Kakve? Drugim riječima zaobljena geometrija je geometrija kutova ili podjela kružnog luka (punog kuta) na kutne veličine. Zato je ovo poglavlje i nazvano deklinacija – promatranje kakav kutni učinak tvori svaki prsten na svakom svojom zaobljenom šesterokutnom podjelom.

* * *

Početak je djelovanje šesterokutnih podjela prstena na prvom – prva deklinacija. Nešto crtamo punim kružnicama a nešto skraćeno a nešto izostavimo. Razlog je primitivnost našeg „oruđa“ (šestara). Dakle, drugi prsten (njegova šesterokutna zaobljena podjela) na prvom. Prvu izostavimo. Druga. Radijus iz vršnog pola do drugog (misli se na prolaz zaobljene dužine kroz luk prvog prstena). Radijuse prikazujem posebnom kružnicom. Taj radijus dijeli prvi prsten (luk prve kružnice) na 42 dijela (6 x 7)

* * *

Sljedeći radijus (vršni pol prve kružnice – treći prolaz drugog prstena. Njegove 6 podjele kroz luk prve kružnice = četrnaestero-kut (2 x 7)

* * *

Radijus vršni pol prve kružnice – 4. prolaz šesterokutne podjele drugog prstena kroz luk prve kružnice. Sedmerokut (1 x 7)

* * *

Peti radijus (vršni pol prve kružnice. 5. prolaz. Šesterokutne zaobljene podjele drugog prstena = 21 (3 x 7)

* * *

Ako ponovimo četvrti prolaz punim kružnicama vidjet ćemo nova sjecišta. Njih zovemo produktima ili drugom generacijom (tu i tamo biti će prikazani). Jedan od tih radijusa dijeli prvi prsten – njegov luk na 35 dijelova (5 x 7). Zaključak je jasan. Drugi prsten svojom šesterokutnom zaobljenom podjelom dijeli prvi prsten „cvijeta života“ na poligone rednog broja 7.

* * *

Sigurno bi mogli prikazati sve moguće produkte , no to će jednom netko drugi kada netko na ovome svijetu koncipira elektronski šestar. Treći prsten – njegova šesterokutna podjela na prvom prstenu. Prvi prolaz preskačemo. Drugi prolaz dijeli osnovnu – prvu kružnicu – prvi prsten, njegov luk na osam dijelova – osmerokut.

* * *

Radijus trećeg prolaza = 24 dijela (3 x 8)

* * *

Četvrti prolaz. Također podjela na 24 dijela (6 x 4 ili 3 x 8)

* * *

Petu podjelu produžimo malo da vidimo drugu generaciju. Jedno od sjecišta koja nastaju tom podjelom – njihov radijus dijeli luk prvog prstena na 7 dijelova (dakle, poveznica rednih brojeva 7 i 8)

* * *

Podjela četvrtim prstenom je najzahtjevnija jer je dvostruka – 12 sjecišta. Te podjele ne donose egzaktne rezultate u sadašnjim mogućnostima, a kako nije pravocrtno crtanje ne možemo objediniti podjelu 12 u jednu jedinstvenu šesterokutnu , ali možemo biti sigurni da se rezultati mogu nazvati skupni (ponovljeni od 6 do 12). Već prvi prolaz to nagovješćuje „približno“ 132 dijela (12 x 11)

* * *

Drugi prolaz dvanaestero-kutne podjele četvrtog prstena kroz luk prvog prstena je približno 37 dijelova.

* * *

Treći prolaz je „sigurniji“. Taj radijus dijeli luk prvog prstena na 22 dijela (2 x 11)

* * *

I sljedeća podjela pokazuje tendenciju egzaktnosti – 48 dijelova. Dakle razjašnjenje djelovanja dvanaestero-kutne podjele četvrtog prstena, na prvom morati će pričekati „egzaktnije“ vrijeme (opet elektronski šestar) ili dodatak pravocrtne geometrije (objedinjavanje), no zasada možemo reći prsten skupnih vrijednosti rednih brojeva…

* * *

… jer već peti prsten „govori“ tome u prilog – njegova šesterokutna zaobljena podjela na prvom prstenu. Drugi prolaz – 9 dijelova (1 x 9) = deveterokut

* * *

Treći prolaz – deveterokut (radijus podjele prvog kruga uvijek – važni mu pol njegove šesterokutne podjele – prolaz šesterokutne podjele nekog drugog prstena – u ovom slučaju petog.

* * *

Četvrti prolaz. Osamnaestero-kut (punim kružnicama) i jedan produkt – tridesetšestero-kut, dakle tu je sve jasno. Niz rednog broja 9.

* * *

Zato prelazimo na drugu deklinaciju. Djelovanje prstenja na drugi prsten počevši od podjele petog na njegovih 6 dijelova i djelovanje na drugi prsten (diobu počinjemo iz nekog od njegovih 6 polova – drugi prolaz – 33 dijela (3 x 11). Dekliniranje nastavljamo u slijedećem poglavlju.

* * * *

POGOVOR PRVE DEKLINACIJE „CVIJETA ŽIVOTA“

Bez obzira na relativnost svih podjela ipak nizovi rezultata unose malo novog svjetla u jednu geometrijsku tvorevinu obavijenu velovima tajni, legendi i priča. Ne znam je li to tako ili nije ali znam jedno, a to je da bi bila ludost stavljati je ispred sebe i klanjati joj se. Često me pitaju da li donosi neke upute za poboljšanje ljudskog života i življenja. Jasno ću reći da ne donosi. Samo nam donosi spoznaju u korist znanja koje može poslužiti u pojedinim segmentima ljudske djelatnosti. Zašto to kažem? Ako je produkt duha onda je produkt duha i materija, a po logici duha i danim smjernicama života sa Horeba, ludost je od produkta tražiti ovo ili ono. Uostalom, vidi se kakve su to rezultate donijele na ovaj svijet raznorazne tajanstvene tvorevine. Od koristi mogu biti samo u svom realnom segmentu. Primjerice, drvo – da se čovjek grije, da nešto gradi, da rastući daje hlad ili ako je voćka plod i niz drugih prirodnih stvari, ali ludost je da drvo pitaš ili nešto moliš – jer to onda iritira duh razumnosti u čovjeku, a čovjeka onda nad svojom zajednicom, itd. Stoga je potreban oprez sa nečim što nam je neznano. Treba nepoznato ispitati, istražiti, umjesto brzopleto zaključivati. Upravo zato istražujem geometrijski. A tko god ju je stvorio (i čemu), za mene je zasad jedan čisto geometrijski koncept koji u svom zaobljenom crtanju (bez pravocrtnog) rješava mogućnost konstrukcije kutova od 1° do 360° samo sa šestarom a primjena kutnih veličina može koristiti u ljudskim djelatnostima. Da li ona u sebi nosi kodni sistem u drugim granama prirodnih znanosti (biologiji, kemiji, fizici), ne znam ali nisam ni odgovoran za to jer to su segmenti drugih koji se tim znanostima i bave.
Dužno poštovanje pripada samo tvorcu „cvijeta života“, iako ne znamo tko ga je koncipirao ni kada, dakle to nepoznatom možemo reći – svaka čast!

HR – RIJEKA, 01.05.2012.
Autor: Tomo Periša
English translation: S.F. Drenovac
Web Master: Slim

Leave a Reply

Powered by WordPress | Designed by: suv | Thanks to trucks, infiniti suv and toyota suv