free hit counters

Cvijet života (druga analiza)

15. POGLAVLJE

CVIJET ŽIVOTA (druga analiza)

Nije baš lako kopati po drevnim vremenima. Pritom ne mislim samo na geometriju i ne zbog toga što je u množini slučajeva ta geometrija stilizirana nego stoga što je problematično dirati se u drevne artefakte (osobito ako su proglašene „svetim“, dakle od posebne važnosti). Jer mi ljudi današnjice nemamo odnos kako postupati sa svetim stvarima, bez obzira što ih gledamo kao čisto geometrijske tvorevine… kodove geometrijskih veličina… jer upravo zbog toga ne znamo pod kojim uvjetima se tim „svetostima“ smije pristupati. Tkogod i malo poznaje drevnu povijest u njenoj srži sigurno zna da i u piramidu u Egiptu nije se smjelo ulaziti ukoliko se nije postilo tri dana, vjerojatno iz poštovanja prema nekom ili nečem, a još rigorozniji primjer opisan je u „Izlasku“, drugoj knjizi Mojsija, gdje ni čovjek niti životinja nisu smjeli dotaknuti brdo na kojem su davane zapovjedi a sama priprema je bila oprana odjeća i 3 dana suzdržavanja od spolnih odnosa. Činjenica je da je „cvijet života“ čuvan kao „svetinja“ diljem svijeta, a posebno u Kini u „Zabranjenom gradu“ gdje je i dandanas radikalan odnos prema „svetostima“, govori samo za sebe. Zato i kažem da nije lako, jer i ja pripadam jednoj kulturi nove civilizacije u kojoj vidim da sve sveto prestaje biti sveto, a promatrajući nove generacije sve više (primjerice odnos prema starijima), dok se globalno razvila jedna navika prema kojoj svi tražimo da nam se daje (da nam padne s neba) a da ništa ili nerado damo. No, za utjehu iliti opravdanje, to naslijeđe je nastalo davno prije naših dana sa posljedicama o kojima nas uči povijest … propast civilizacija za civilizacijom sve do danas. Nažalost. Ipak imam osjećaj (i pouzdanje u ono što me vodi) da smijem pristupiti i raščlaniti geometrijski aspekt ovog artefakta a radi nekoliko nizova podataka da bi možda ja ili netko drugi jednom mogli nešto više reći i o „cvijetu života“.
U prvoj analizi uzeli smo prvu kružnicu i njenih šest polova kao polazište svih njegovih radijusa (bez produkata). U ovom poglavlju uzeti ćemo drugih šest polova kao ishodište radijusa, a kao ogledalo (kao i u prvoj analizi) opisnu kružnicu „cvijeta života“.

* * *

„Cvijet života“ opisan svojom opisnom kružnicom te drugi red središta, kružnica iz čijih ćemo polova opisivati druge radijuse … drugih „cvjetnih“ središta.

* * *

Opet radijus drugog reda sjecišta dijeli opisnu kružnicu „cvijeta života“ na 54 dijela (diobu uvijek počnemo u vršnom polu sve dok se ne vratimo u njega) 360° ÷ 54 = 6,666…°

* * *

Iskoristiti ćemo drugi red sjecišta istim radijusom i iz njegovih sjecišta opisati kružnice, te i njih podijeliti.

* * *

Opišemo tu diobu opisnom kružnicom. Taj radijus dijeli opisnu kružnicu „cvijeta života“ na 36 dijelova. 360° ÷ 36 = 10°

* * *

Uzmimo sada u raspon šestara treći red sjecišta „cvijeta života“ i opišimo taj radijus iz 6 polova drugog reda. Dobili smo nova sjecišta te diobe.

* * *

Opišemo prva sjecišta izvan trećeg reda. Taj radijus dijeli opisnu kružnicu „cvijeta života“ na 42 dijela (6 x 7)
360 ÷ 42 = 8,5714285°

* * *

Sada uzmimo u raspon šestara 12 sjecišta (četvrti red „cvijeta života“) istim radijusom (punim kružnicama) opišemo kružnice iz 6 polova drugog reda. Ta konstelacija donosi nam nova sjecišta. Opišemo prva unutarnja.

* * *

To je radijus koji dijeli luk opisne kružnice „cvijeta života“ na 14 dijelova (2 x 7) 360° ÷ 14 = 25,714285 (čitaj: 25 cijelih i 5-sedmina – razlomački)

* * *

Uzmimo sada vanjska sjecišta te konstelacije. (Ponovimo: diobom luka kružnice dobivamo kutne veličine vršnih kutova – uz središte te na taj način možemo uvijek konstruirati mnogokutne oblike i istokračne trokute.)

* * *

Taj radijus dijeli luk opisne kružnice „cvijeta života na 30 dijelova: 360° ÷ 30 = 12°
(jedna sjecišta uz sam rub opisne kružnice nismo definirali jer prelaze preko 100 dijelova, a to je teško iscrtati samo sa šestarom a da dioba bude egzaktna sve dok se ne napravi elektronski šestar. Možda nismo daleko od takve tehnologije. Izazov?

* * *

Sada nam preostaje sam radijus opisne kružnice „cvijeta života“ i konstelacije iz drugog reda … polova, istim kružnicama. Novi radijusi … nova konstelacija … počnimo sa prvim unutarnjim sjecištima.

* * *

Taj radijus, prvi ove konstelacije, dijeli opisnu kružnicu „cvijeta života“ na 27 dijelova (3 x 9) 360 ÷ 27 = 13,333…° (13 cijelih i jedna trećina stupnja. Dakle, ako uzmemo 3 takva dijela imamo istokračni trokut vršnog kuta 40° dok su druga dva kuta 70°)

* * *

Drugi unutarnji radijus iste konstelacije.

* * *

Dijeli opisanu kružnicu „cvijeta života“ na 52 dijela (4 x 13) 360° ÷ 52 = 6,9230769 (6 cijelih i 12 trinaestina).
Kako znamo: 1 ÷ 13 = 0,076923 x 12 = 0,9230769 … dakle razlomački dio.

* * *

Sada vanjski radijusi iste konstelacije (sjecišta kružnica) – prva sjecišta izvan kružnice „cvijeta života“.

* * *

Taj radijus dijeli opisnu kružnicu „cvijeta života“ na 41 dio. (360° ÷ 41 = 8,7804878°) … 8 cijelih i 32/41-nine.

* * *

I posljednja vanjska sjecišta iste konstelacije.

* * *

Taj radijus dijeli opisnu kružnicu „cvijeta života“ na 27 dijelova (kao i prvi unutarnji). Čini se da je to pravilo, a to ćemo jednom ispitati.

* * *

Sada, a kao predgovor slijedeće analize trećeg reda i svih radijusa iz njegovih 6 polova prikazati ćemo „odnos“ drugog reda sjecišta na kružnici trećeg reda.

* * *

Radijus drugog reda sjecišta „cvijeta života“ dijeli opisanu kružnicu sjecišta trećeg reda „cvijeta života“ na 7 dijelova … sedmerokut. 360° ÷ 7 = 51,428571° = 51 cijelo i 3 sedmine stupnja.

* * * *

POGOVOR DRUGE ANALIZE „CVIJETA ŽIVOTA“

Sigurno da smo se samo ovlaš dotakli analize sjecišta „cvijeta života“ , jer kad bi krenuli u potpunu analizu bila bi to analiza 5 redova u raznim kombinacijama te produkti tih analiza pa njihovi produkti, drugim riječima bila bi to knjiga od tko zna koliko podataka (naravno, geometrijskih – zaobljenim crtanjem – samo sa šestarom), a ipak ostalo bi pitanje relativnosti podataka, pa zato i „vapim“ za mogućim tehnološkim programom, a smatram da je to danas već moguće; program koji bi omogućio egzaktnost podataka brže i lakše, kako bi se shvatila (najvjerojatnija) svrha „cvijeta života“ nekad, a možda i danas zbog nečeg što još ni slutiti ne možemo. Možda mi to daje i volju za korake dalje jer, iskreno govoreći, već sam se pomalo i umorio od svega ovoga a možda pomalo i materijalno iscrpio jer koliko je u sve ovo investirano a nigdje odjeka, pa nije stoga ni čudo da mi dođe pomisao kako sam mirne duše mogao kao i svaki smrtnik, uz puno više blagodati i manje brige čekati svoj kob. Neka nitko ne pomisli da je to malodušnost. Nije. To je realnost, naša kruta zemaljska realnost. Izgleda da za nas postoje dvije solucije, kako kažu anđeli „rođene od žene“: sjedi i umri ili trči i umri. To su realnosti dosad nama znana. Drugo ne znamo. Kada bi znali, vjerujte bilo bi nam drugačije.

O GEOMETRIJSKOM CRTANJU

Kako i sami možemo zaključiti, niti jedno geometrijsko iscrtavanje ne može biti egzaktno , čak ni temelj poput šesterokuta jer smo još na relativnoj tehnološkoj razini razvoja. Međutim, to ne treba da nas obeshrabruje jer upravo ta spoznaja postaje izazov mladim generacijama s obzirom da je niz preduvjeta stvoreno da se tehnološki razvijemo do egzaktnosti. Pioniri koji se odlikuju istraživačkim duhom tako dobivaju startni znak da krenu, korak po korak, i tehnologiju stave u službu i tada im pripada budućnost. Još je Nietzsche u svojoj knjizi „Tako je govorio Zarathustra“ vidio i i rekao da „budućnost pripada stvaraocima“ shvativši da treba prevladati samog sebe, drugim riječima zanemariti današnjicu i krenuti u nepoznato vođen duhom. Navesti ćemo riječi Kristove „Čovjek duha Božjega niti zna kuda ide ni kuda će stići“. Svakako neće biti lako koncipirati geometrijski program gdje će se točno (egzaktno) odrediti svaka kutna veličina. Pogledajmo 360° ÷ 7 = 51,428571° (milijuntinka itd. stupnja).
A koliko ona (šestarom danas) znači na kružnom luku? Dakle, sve je relativno, ali prihvatimo danas najbližu približnost. I to je korak dalje, ali ako na tome stanemo i ostanemo, nikad nećemo stići do savršenog, egzaktnog. I sami ćemo ostati takvi – relativni! Tako je govorio i Krist: „Onaj koji je zadovoljan današnjicom nikada neće vidjeti budućnost.“ Znači biti nezadovoljan današnjicom, ili kao što je rekao Mojsije prije Izlaska: „Onoga trena kad se pojavi takva misao – poćinje Exodus“. Dakle, prevedeno : danas smo na vremensko-tehnološkoj točki kada možemo krenuti i na geometrijskog područje u izradu elektronskih pomagala, programa i tome slično, da krenemo na put razjašnjenja relativnosti. Cilj je egzaktnost. Sigurno će nam to otvoriti nove vidike to jest saznanje o svemu jer geometrija je sastavni dio prirode kao i mi sami. Nove spoznaje dovesti će nas da postanemo uređivači na putu u novu civilizaciju.

 HR – RIJEKA, 07-02.2012.
Autor: Tomo Periša

Leave a Reply

Powered by WordPress | Designed by: suv | Thanks to trucks, infiniti suv and toyota suv