free hit counters

Cvijet života (četvrta deklinacija)

28. POGLAVLJE

CVIJET ŽIVOTA
(ČETVRTA DEKLINACIJA)

Nama ljudima još će biti potrebno neko vrijeme da shvatimo geometrijsku bit jedne jedine točke u prostoru a ona ima svoje ime: početna točka, ili središte, ona je početak i kraj (odraz) svih „zbivanja“ izvan nje. Temeljem ove, drevne, zaobljene ili jednostavno geometrije, polako ćemo moći shvatiti, ali u drugim granama prirodnih znanosti još dugo ćemo lutati temeljem stare navikle percepcije iz koje onda proizlaze nejasne postavke, pitanja koja onda opet vode krivim rezultatima pa čak i nemogućnostima. Ne tvrdim da je lako shvatiti kako jedna jedina točka u prostoru sadrži tako ogroman opus univerzuma i znam da niti nakon ovog poglavlja neće biti puno jasnije ali već u sljedećem poglavlju biti će „odškrinuta vrata“ jedne nove, egzaktnije percepcije iako će se učiniti čudnim jer ćemo se vratiti na već puno puta ponavljani sistem sekcioniranja što ne treba značiti da napuštamo zaobljenu „anđeosku“ geometriju već samo dolazimo na novu razinu koju može već shvatiti naš već pomalo izmučeni um od ogromne količine informacija skupljenih tokom vjekova koje su slobodno rečeno i „žito i kukolj“ i blagoslov i prokletstvo ove naše civilizacije, civilizacije dvostrukosti. Siguran sam da nikada ne bih mogao doseći sve ovo dosada napravljeno na ovom „geometrijskom putu“ da ne postoji nešto ili netko nevidljiv negdje tu pored mene koji me podiže kada padam, opomnje kada nešto neskladno pomislim (primjer: nešto prolijem ili mi ispadne iz ruke, udarim se, krivo iscrtam – a onda reagiram kao čovjek – sočno opsujem – normalna naša ljudski navika, priznati ćete). Siguran sam da takva reakcija izaziva kod „tog nevidljivog“ podsmijeh jer, u to sam siguran, da mu „naše ljudsko nije nepoznato“. Možda bi filozofi raznih naroda rekli: to je naše drugo ja. Ja, moram priznati, gledam na to drugačije opet bazirajući svoju percepciju (a koju sam i sam isprobao) na biblijskoj, starozavjetnoj predaji o Tobiji gdje je „nevidljivi“ arhanđeo Rafael (moj najdraži arhanđeo) dobro poznat u medicinskim krugovima a jedan je od sedam koji pred onim stoji koji je sam. Arhanđeo nevjerojatne blagosti rekao bih „smiraj duši“ i tako je u malo riječi u svom oproštajnom govoru sve rekao. Iskreno rečeno, kada se god toga sjetim a gledajući realnost današnjice, čitavo mi tijelo tuguje i kao „pravo muško“ sprječavam suze da mi ne poteku. Neka mi čitatelji ne zamjere ali bez obzira na sve „veće povijesne ličnosti, grupe, skupine ili kako god to hoće nazvati, ja bih kada bi to postojalo uvijek htio biti „rafaelovac“.

No vratimo se mi ovom našem geometrijskom, odnosno zadnjoj deklinaciji Cvijeta života. Može biti da je čudna koincidencija ali Edward F. Malkowski pobudio moje zanimanje za Cvijet života svojim istraživanjem crtežom u svojoj knjizi „Prije faraona“. Našao ga je u Abidosu u Egiptu u Oserionu, drevnom hramu, a negdje drugdje sam pročitao da je Oserion bio lječilište. Čudne li koincidencije! Riječ Abidos, kada se malo permutira tvori = bi sodu (bikarbonat) poznat u narodnoj medicini (a u novije naše vrijeme i potvrđeno) moguće sredstvo za liječenje kožnih bolesti i prejake želučane kiseline koja izaziva neugodu, pučki rečeno, žgaravicu a kažu da je ona i jedan od pred-simptoma poremećaja, mogućeg srčanog udara. Bezopasan karbonat koji odmah suzbija žgaravicu, što sam i sam više puta isprobao. Čudna koincidencija.

No sada dolazi četvrta deklinacija Cvijeta života.

* * *

Šesterokutna podjela petog, opisnog, prstena „cvijeta života“ siječe četvrti prsten „cvijeta života“. Kao polaznu točku (radijus) uzmimo prvo desno središte četvrtog prstena do prvog prolaza diobe petog prstena. Taj radijus dijeli četvrti prsten na 24 dijela, a sjecišta te diobe polu-kružnica istih (četvrti prsten na 8 dijelova)

* * *

Ako isto ponovimo punim kružnicama tada radijus sjecišta kružnica potvrđuje diobu četvrtog prstena na 24 dijela, tvoreći nizove novih sjecišta unutar (a sigurno i izvan četvrog prstena – neprikazano) koje ne bih ispitivao nego to prepuštam drugima.

* * *

No ipak mi je pažnju privuklo jedno sjecište (unutarnje) podjele 24 četvrtog prstena(drugo od ruba – četvrtog prstena). Taj radijus dijeli četvrti prsten na 33 dijela (3 x 11) – vrlo bitna kutna podjela.

* * *

Zatim treća sjecišta od četvrtog prstena, njegove podjele na 24 dijela. Taj radijus dijeli četvrti prsten na 54 dijela (9 x 6), također bitna kutna podjela.

* * *

Sljedeći radijusi podjele četvrtog prstena na 24 dijela donose sve više i više diobenih dijelova, što kod mene izaziva ponovo rezignaciju…

* * *

… iz jednostavnog razloga: primitivnost našeg ljudskog pomagala ili alata diobe (šestara). Čini se da takve diobe ipak pripadaju nekim drugim generacijama sa drugom vrstom „alata“ (elektronskim šestarom).

* * *

Uzmimo sada drugo desno središte četvrtog prstena – prvi prolaz podjele petog prstena „cvijeta života“ na šest dijelova. Taj radijus dijeli četvrto prsten na 48 dijelova.

* * *

A radijus, drugo središte – drugi prolaz šesterokutne podjele petog prstena dijeli četvrti prsten na 8 dijelova.

* * *

A radijus drugog središta četvrtog prstena treće prolaza diobe petog prstena na 6 dijelova dijeli četvrti prsten na 26 dijelova (2 x 13), također bitna dioba (iscrtano 13 i 6,5 dijelova). Ne analiziramo sjecišta diobe na 26 dijelova…

* * *

… nego svedimo četvrti prsten na jedan pol (to jest na 6) pravocrtno, da bi vidjeli odnos. Radijus pravocrtni vršni pol četvrtog prstena, drugi prolaz podjele petog prstena na 6 dijelova dijeli luk četvrtog prstena na 32 dijela.

* * *

Vršni pravocrtni pol, drugi prolaz, diobe petog prstena. Taj radijus dijeli četvrti prsten na 45 dijelova (9 x 5)

* * *

Sada ćemo analizirati odnos na četvrtom prstenu. Odnos pravocrtnog vršnog pola i sjecišta (dio) na njemu nastalih formiranjem „cvijeta života“ (samo-analiza četvrtog prstena)

* * *

Treće središte od vršnog pola – radijus dijeli četvrti prsten na 41 dijelova.

* * *

Drugo središte – vršni pravocrtni pol. Radijus dijeli četvrti prsten na 35 dijelova (7 x 5)

* * *

Treći radijus – vršni pravocrtni – treći ponovo. Ovim bih upozorio da mali pomak diobe donosi različitosti rezultata, odnosno neophodno je opetovano iscrtati sve dok se ne „shvati“ ispravni radijus i pripadni mu kutni rezultat.

* * *

Tu nam može pomoći pravocrtno crtanje (dioba) jer očituje sklad ili jednakomjernost diobe kao u slučaju četvrtih središta – 68 (4 x 17)

* * *

A za kraj deklinacije primjećujemo: dvanaesto-dijelna podjela svojim radijusom četvrtog prstena i šesto-dijelna podjela petog prstena susreću se na obodu diobenih kružnica osnovne kružnice upozoravajući tako na jedan radijus.

* * *

Taj radijus dijeli prvi prsten „cvijeta života“ a iz njegovog vršnog pola na 9 dijelova (iz suprotnog pola bilo bi 18 dijelova, odnosno prvi osamnaestero-kutni zvjezdasti poligon.

* * * *

 POGOVOR DEKLINACIJE

Nažalost i u ovoj deklinaciji susreli smo se sa nizom problema od pomagala (šestara) pa do ne crtanja drevno-geometrijskim principima već polu-kružnicama (umjesto punim kružnicama) tako da ne možemo reći drugo nego da je ovo samo površna deklinacija ali donosi nam na uvid načine kako se dolazi do kutnih rezultata u drevnoj geometriji, pritom smo samo kod jednog drevnog elementa (artefakta „cvijeta života“). A koliko artefakata geometrijske prirode ima na svijetu? Siguran sam da sve ovo unosi malo svjetla i reda na područje geometrije ukoliko se slijedi (ili će se tek slijediti) vrijednost svega toga dana je uvid javnosti ove naše civilizacije (ili tek možda buduće civilizacije kao što sam i naslovio u predgovoru Prve knjige). Ja od svega toga nemam materijalne a ni financijske koristi, ama baš ništa nego naprotiv moram sam investirati koliko to mogu minimalno za prijevod na engleski jezik (uz zahvalu mom prijatelju, vrsnom prevoditelju na engleski – Fredu, za financijsku minimalnost) te sam za kompjutorsku obradu, budući sam laik za to područje zahvalan mom prijatelju Slimu koji također prihvaća moju minimalnu financijsku naknadu za svoj trud. Ali unatoč svemu, ipak imam zadovoljstvo kad vidim da nisu samo gledatelji/čitatelji zainteresirani za geometriju nego i niz škola i univerziteta u svijetu, posebno su u SAD-u „svrnuli“ pogled na moj rad, što me veseli kao što bi se veselio svaki stvaralac, dabome, posebno me vesele oni iz SAD-a. Koliko god me uvjeravali da Amerika nije više ono što je bila, ipak mislim da ona još uvijek (bez obzira na trenutno stanje) živi svoj „američki san“, gdje se ne odbacuju „novine“ nego se ozbiljno provjeravaju. U prilog tome govori i broj nobelovaca na američkom tlu ili uz američku podršku iz područja prirodnih znanosti. Moja je realnost sa mojih preko šezdeset godina tu gdje jesam ali pomoću ovog mog rada barem mogu sanjati svoj američki san.

HR – RIJEKA. 26.05.2012.
Autor: Tomo Periša
Prijevod na engleski: S.F. Drenovac
Web Master: Slim

* * * * * *

Leave a Reply

Powered by WordPress | Designed by: suv | Thanks to trucks, infiniti suv and toyota suv